Sve vrste saobraćajne infrastruktura: željeznice, plovni kanali i ceste, značajno i na brojne načine utiču na staništa životinja kroz koja prolaze, a samim tim i na životinje. Učinci barijere pojavljuju se tamo gdje životinje zbog strukture puteva, ograda ili samog saobraćaja ne mogu jednostavno prijeći cestu. Glavni negativni učinci su: direktni gubitak staništa, fragmentacija staništa i populacija, degradacija kvalitete staništa, neposredno stradavanje životinja u pokušaju prelaska te rizik ugrožavanja sudionika u saobraćaju (sudar s velikom životinjom).
U BiH su u planu nove autoceste, koje povezuju unutrašnjost sa sjevernim i južnim priobaljem, ali istovremeno, prolazeći kroz stanište velikih zvijeri i svih drugih životinja uzduž i poprijeko.
Autoceste se moraju izgrađivati, a da bi se negativni učinci sveli na minimum, potrebno je izgraditi posebne dodatne objekte i prilagoditi mnoge već predviđene objekte. Najprepoznatljiviji posebni objekti su takozvani “zeleni mostovi", strukture koje omogućavaju prelaženje životinja preko autocesta. Osim zelenih mostova, mnogi su vijadukti i mostovi izgrađeni i produžavani samo radi osiguravanja što veće propusnosti za velike životinje.
Primjer
U periodu od 1998. - 2004. g. u Hrvatskoj je izgrađeno šest zelenih mostova, dužine od 105 do 200 m, a namijenjeni su prvenstveno za prelaženje velikih zvijeri. Da bi mogli ispunjavati tu svrhu, morali su biti određenog oblika i veličine, te smješteni na posebno odabranim mjestima. Za to je bilo potrebno poznavati biologiju, način života velikih zvijeri, obrasce njihovog kretanja, aktivnosti i korištenja staništa. Te spoznaje su, na sreću, već bile dostupne jer je istraživački projekt "Velike zvijeri Hrvatske" pod vodstvom prof. dr. Đure Hubera, prikupio spoznaje o korištenju staništa, a posebno o stradanju velikih zvijeri od prometa i njegovog uticaja na njihovo kretanje. Te spoznaje ugrađene su u studije uticaja na okolinu i primijenjene kod gradnje posebnih prijelaza - zelenih mostova na novim autocestama u Hrvatskoj.
Vukovi čuvaju cjelovitost staništa |
|
U BiH od velikih zvijeri stalno žive medvjedi, vukovi, baš njihova prisutnost, kao ugrožene i zaštićene vrste, je argument za gradnju zelenih mosta i nekoliko vijadukata. Istraživanja vukova pokazala su između ostalog, da će gradnjom autoceste najviše biti pogođene krupne zvijeri i njihova prirodna staništa neophodna za reprodukciju i opstanak vrsta.
Izgradnja puteva i ostalih infrastrukturnih objekata je neminovnost. BiH je imala sreću da su njena prirodna bogatstva u znatnoj mjeri ostala sačuvana i do početka 21 vijeka. Sada se više ne smijemo pouzdati u sreću jer se globalizacijom i približavanjem Europi počinju javljati pojave i procesi koji su u razvijenijim zemljama Zapadne Europe znatno doprinijeli smanjenju biološke raznolikosti, nestanku nekih vrsta, pa tako i velikih zvijeri. Izgradnjom zelenih mostova i drugih dodatnih objekata koji su dobri čak i za velike zvijeri osiguravamo da one ali i sve druge prisutne vrste ostanu sastavni dio prirodnog bogatstva BiH .
Rješavanju postojećih problema vezanih uz gradnju puteva trebao bi pridonijeti novi Pravilnik o prijelazima za divlje životinje, koji je početkom septembra 2007. donijelo Ministarstvo kulture. Tim su Pravilnikom propisane mjere zaštite te utvrđeni obveznici zaštite i način održavanja prijelaza za divlje životinje preko javnih cesta, drugih prometnica ili građevina koje prelaze preko poznatih migracijskih putova divljih životinja.
Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07)
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se mjere zaštite, utvrđuju obveznici zaštite i način održavanja prijelaza za divlje životinje preko javnih cesta, drugih prometnica ili drugih građevina koje prelaze preko poznatih migracijskih putova divljih životinja (u daljnjem tekstu: prijelazi).
(2) Prijelazi omogućavaju propusnost prometnica za životinje, odnosno sigurno prelaženje divljih životinja na odgovarajućim prostornim razmacima.
(3) Prijelazima za divlje životinje smatraju se:
- objekti i/ili tereni ispod i/ili iznad objekata kao što su propusti za vodu, prolazi, prijelazi, mostovi, vijadukti, tuneli;
- posebno (namjenski) izgrađeni prijelazi kao što su tunelski prolazi za vodozemce, cijevi i podzemni kanali za male sisavce, zeleni mostovi, vijadukti i tuneli.
(4) Posebno (namjenski) izgrađeni prijelazi uživaju zaštitu kao prirodne vrijednosti.
Članak 2.
Prijelazi iz članka 1. stavka 3. svrstavaju se u sljedeće kategorije:
1. prijelazima I. kategorije smatraju se:
- prijelazi za male divlje životinje (vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.) širine do 20 metara,
- postojeći prijelazi za sve divlje životinje širine do 600 metara
- posebno (namjenski) izgrađeni prijelazi;
2. prijelazima II. kategorije smatraju se postojeći objekti širi od 600 metara, a koji mogu poslužiti kao prijelazi za sve divlje životinje.
Članak 3.
U smislu zaštite divljih životinja koje koriste prijelaze propisuju se sljedeće mjere zaštite:
- na prijelazima I. kategorije zabranjene su ljudske aktivnosti (lovne, gospodarske, rekreacijske i dr.) koje privremeno ili trajno mijenjaju namjenu prijelaza,
- na prijelazima II. kategorije zabranjene su ljudske aktivnosti s trajnim učinkom na funkcionalnost prijelaza;
- prijelazi iz članka 1. stavka 3. označavaju se znakom obavijesti izrađenim u skladu s posebnim propisima, a mogu biti postavljeni uz prometnicu, na sam prijelaz ili na udaljenost 300 m od prijelaza;
- zahvat u prirodu koji može imati značajan utjecaj na prijelaz iz članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika podliježe ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode.
Članak 4.
(1) Izgradnja prijelaza i osiguranje uvjeta za praćenje korištenja prijelaza obveza je investitora građevine iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Održavanje propusnosti prijelaza obveza je pravnih osoba nadležnih za ceste, željeznice, šume, vode i vodna dobra u čiji djelokrug ulazi održavanje građevina iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, kao i tijela i društava koja upravljaju ili koriste te građevine, svako u okviru svoje djelatnosti.
Članak 5.
Nositelji obveza iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika obvezni su održavati vegetaciju u radijusu 300 metara od početka i završetka prijelaza, u optimalnom stanju ne mijenjajući postojeću kulturu. |
|
