Riječ sport sinonim je za fer takmičenje i nadmetanje, a ne za ubijanje iz zasjede ili proganjanje nevinih životinja. U ovom kontekstu, riječ lov prije se može poistovjetiti s masakrom, a sam čin lova varvarskim i okrutnim načinom 'zabave'. Samo u BiH nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i risa dovedeno je na sam rub istrebljenja isključivo 'zaslugom' lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene.
Na Zapadu je sve raširenija pojava eko-turizma, odnosno 'lova' na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U eko-turizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priliv novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom. Zakon o lovstvu RS dozvoljava komercijalni lov na životinje. Stranci plaćaju 10 000 KM kako bi ubili medvjeda.
Opširnije
Zaštita okoline i približavanje životinjama koje više neće visiti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su a ne patvoreni. Iz tog razloga NOA pozdravlja i zalažu se za promovisanje eko-turizma umjesto varvarskog i nehumanog lova na nedužne životinje.
Ovo je najsurovije novinarstvo koje na najgori mogući način prezentuje ovaj narod kao divljake iz vremena kada se čovijek borio sa zvijerima za opstanak u praskozorje civilizacije.
Nikako ne možemo prihvatiti ovakav pristup događaju i načinu pisanja jer je direktno ugrožavanje prava životinja od strane novinara koji je zaboravio da priroda nije samo naša, dijelmo je sa njenim stanovnicima koji imaju pravo braniti se kao i svoja staništa.Ovako brutalno umlaćivanje vučice koja ima mlade je prezentovana kao nadljudska hrabrost što treba da je sramotno. Životinje treba poštovati u nihovim prirodnim staništima. Ljudi sve više gube taj osjećaj i grožavaju životinje te uz to očekuju potpunu dominaciju u prirodi. Tu leže osnove nepoštovanja prava životinja. Priroda je data svima ne samo čovjeku. On je jedini koji ju uništava radi zarade.
Zar ste morali gospodo lovci ubiti ta dva siročeta? Zar je to ono što vas čini lovcima (ubijanje mladunčadi ) slabih i izgubljenih? Ko može to prihvatiti kao normalan postupak? Samo “novinar” takav postupak može uzdići na nivo velike hajke hrabrih lovaca, a da pritom ne sagleda i položaj izmrcvarene i umlaćene životinje kojoj su mladunčad “strašni vukovi“ proglašeni opakim zvjerima i uz veliku hajku ubijeni iz čiste gluposti jednim metkom. Ovo je štih za Erazma Roterdamskog i pohvalu ludosti.
Koliko još smrti trebate? Znate li odgovor? Pitajte se ponekad? Čine li Vas te smrti sretnima? Ko vam daje pravo da se tako bahato ponašate prema životu drugih bića?
Etika lova je nešto bez čega se ne ide u lov ni na muhe, a kamoli na (zaštićene ugrožene vrste). Za ubijanje se odgovara pred zakonom. Vježbate djeljenje smrti? Svaki život je nenadoknadiv gubitak pogotovo kako znate u proljeće, šume su pune mladunčadi koja nastavljaju vrstu.
Isprike tipa “znate” bjesnilo kao opravdanja je slaba i prozirna priča u koju ni sami nevjerujete. Takvim opravdanjima možete krenuti redom bez imalo odgovornosti, nemojte štititi od bjesnila ubistvima, Vi dobro znate da se već odavna koriste meke sa zaštitnom vakcinom za životinje koje nikad niste postavili da bi zaštitili zdravlje životinja. Vi i dalje ubijate, ima se sve što komecijalnim lovom dođe dobro došlo. (mala je razlika od objesti i bjesnoće )
Plijen grabljivica je i generacija koja dolazi. To je kliše ponašanja koji patentirate za budućnost, mladi koji će sutra biti građani svijeta neće imati uzore u Vama jer nemate nikakvih humanih sadržaja osim ubijanja sve drugo je farsa i opravdanje za vašu izopačenost .
Grozno je što se jednostrano gledanje na događaj koji je u osnovi rijedak slučaj i kao takav je neobično vrijedan.
Naslov bi mogao biti i ovakav :
"Žrtvovanje majke vučice koja je pokušala u bezizlaznoj situaciji progonjena ovčarskim psima spasiti svoju mladunčad žrtvujući svoj život napadom na pastira.
Ovakve rijetke primjere samožrtvovanja za svoje potomstvo koje zapažamo kod mnogih životinja mogu bit lijep primjer svima.
Požrtvovnost ove divne majke vučice koju su na tako brutalan način do smti dotukli ne priznavajući joj njeno prirodno pravo na odbranu, a ni pravo na odbranu njenog potomstva.
U neočekivanom bliskom susretu sa opasnošću progonjena ovčarskim psima mlada vučica je mogla pobjeći i bijegom spasiti svoj život ali nije mogla ostaviti svoje mlade razjarenim psima . Njen majčinski instinkti za očuvanjem vrste bio je jači.Osjećaj bespomoćnosti dao joj je snagu da se upusti u neravnopravnu borbu sa vođom čopora (čovjekom). Svojim napadom je samo kupovala par sekundi vremena kako bi svojom svjesnom žrtvom dala šansu vučićima da se udalje od opasnosti koja im prijeti. što bi i sama učinila da nije došla u poziciju progonjene zvijeri .
Ona samo nije mogla sa dva mala vučića tako brzo izbjeći prijetnji pasa.
Ova mlada odgovorna majka vučica je zaslužila spomenik na sred Šekovića i veći i ljepši od svih poznatih.
Vi razmislite zašto .
S poštovanjem za majke vučice.
Društvo za zaštitu životinja napalo Ralfa Šumahera
Autor: A.N. | 02.10.2007 - 10:15
Vest koju je „Blic“ pre dve nedelje ekskluzivno objavio - da je Ralf Šumaher, vozač Formule 1, boravio u Bačkom Monoštoru, gde je ulovio tri jelena, brzo se našla i u evropskim medijima.
Ubrzo se oglasila nemačka podružnica organizacije PETA, društva za zaštitu životinja, koja je Ralfu poslala otvoreno pismo u kojem ga žestoko kritikuje zbog okrutnosti prema životinjama. Da stvar bude još komplikovanija, Ralfov stariji brat Mihael i njegova supruga Korina su dugogodišnji sponzori organizacije PETA! U opširnom pismu naslovljenom „Pustite jelene na miru“, Ingrid Njukirk, predsednica nemačke podružnice organizacije PETA, Ralfu Šumaheru je između ostalog poručila:
„Po izveštajima medija, platili ste da biste ubili tri jelena u ograđenom lovištu u Srbiji. Veština potrebna za to je jednaka onoj koja vam treba da biste upecali ribu u buretu - drugim rečima, nikakva. Pravi sport je onaj u kojem svi učestvuju dobrovoljno. Ranjavanje i ubijanje jelena predstavlja okrutnost prema životinjama. Nadamo se da ćete u budućnosti pratiti primer vašeg brata Mihaela, koji ne zaslužuje poštovanje samo zbog mnogobrojnih pobeda, već i zbog dobrog postupanja sa životinjama. Molimo vas da sledeći put kada loše prođete u trci, kao što je to bio slučaj u Italiji (Ralf je u Srbiji boravio nakon trke u Monci, prim. nov.), iskoristite vreću za udaranje ili neki drugi neživotinjski objekat za lečenje frustracija.“
Ralf Šumaher, koji je u lovištu Kozara, kod Bačkog Monoštora, ustrelio tri ritska jelena, u svojoj izjavi za list „Express“ iz Kelna nije potvrdio, ali ni demantovao optužbe organizacije PETA.
- Uvek poštujem zakone lova i zna se da nije sva draž lova u ubijanju životinja - rekao je Ralf.
Krivolovci koriste snajpere, automatske puške i mine
Autor: Adis Šušnjar 22.03.2008 18:48
(članak iz Nezavisnih Novina)
Krivolov, neuređeno gazdovanje šumskim područjima i neprovođenje zakona, razlozi su zbog kojih su šume u Federaciji BiH sve siromašnije autohtonim divljim životinjama.
Ugrožene životinje koje su zaštićene zakonom, ubijaju zbog mesa, zbog trofeja, a neko iz čistog zadovoljstva. Krivolovci ne biraju oružje. Životinje ubijaju automatskim puškama, snajperima, minama...
U Savezu lovačkih organizacija BiH tvrde da su krivolovci mahom tajkuni za koje nikakav zakon ne vrijedi.
Hidajet Halilović, predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH, kaže da se krivolovci ne boje zakona i da se u šumi ponašaju kao bogovi i da su zbog toga sve divlje životinje u FBiH ugrožene.
"Oni čak ne vode ni računa o biološkom minimumu. U lovu se koristi oružje iz proteklog rata. Krivolovci koriste snajpere, automatske puške i mine. Njih ne zanima ni kada je vrijeme lova na određenu divljač. Problem je što su to uglavnom tajkuni koji imaju farme u prirodi, džipove i ne boje se nikog. Osjećaju se jačim od zakona", upozorava Halilović.
Dodaje da su za suzbijanje krivolova zaduženi malobrojni lovočuvari koji nemaju velike ovlasti i koji su često izloženi prijetnjama. Tvrdi da lovočuvari nemaju ovlaštenja da nekoga pretresu ili oduzmu mu oružje zbog krivolova.
"Kada policija ne može ništa krivolovcima, šta im može jedan lovočuvar. Kada se utvrdi kroz disciplinski postupak da je neko učinio krivolov, oduzima mu se članska karta, ali on opet ide u lov. Saradnja policije i lovačkih društava negdje je dobra, a negdje loša. Krivolovcu je potrebno oduzeti oružje, ali to nije u našoj nadležnosti. Potrebna je jaka sprega lovačkih društava s policijskim organima da bi se suzbio krivolov", ističe Hidajet Halilović.
Lovočuvarima prijete i upotrebom snajpera.
Lovočuvar pokriva teritoriju od 20.000 hektara, a lovačka društva u FBiH imaju dva ili tri lovočuvara, ovisno od veličine teritorije.
"Problem je što lovočuvari koštaju, a lovačka društva nemaju novaca. Da bi neko postao lovočuvar, poptrebno je da je uzoran lovac i da poznaje teren. Negdje su plaćeni, a negdje rade kao volonteri", dodaje Halilović.
Dževad Nuhić, lovočuvar Lovačkog društva "Bugojno", krajem prošle godine otkrio je krivolov u dijelu lovišta ovog lovačkog društva. Krivolovce koji su ustrijelili srnu, zaštićenu divljač, fotografisao je pa su mu krivolovci prijetili.
"Bili smo udaljeni jedni od drugih. Rekli su mi da imaju snajper da bi me odmah pokosili. Poslije su se povukli s čistine u šumu i otišao sam na lice mjesta. Zatekao sam ubijenu srnu koja je nosila dvoje mladih", priča Nuhić. Kaže da je i ranije otkrivao krivolovce, ali protiv njih nikad nije podnesena krivična prijava.
"Ovaj zadnji slučaj je stigao do suda jer postoje fotografije. I ranije smo prijavljivali krivolovce, ali policija poslije ništa nije učinila. Nemamo zaštitu i zato smo izloženi opasnosti", tvrdi Dževad Nuhić.
Amer Šečić, sekretar Lovačkog društva "Bugojno", kaže da je najlošija situacija u bivšem lovištu "Koprivnica", gdje je nekad često lovio Josip Broz Tito.
Loša situacija u bivšem Titovom lovištu.
"To lovište trenutno nije u ničijoj nadležnosti, niko ga ne kontroliše. Bilo je bogato mrkim medvjedom i divokozama. Divokoza više nema. Tu su bile linije razgraničenja i mnoge životinje su stradale u ratu", upozorava Šečić.
Sefir Barućija, portparol MUP-a Srednjobosanskog kantona, kaže da je krivolov krivično djelo i da je policija dužna da reaguje na dojavu o krivolovu.
"Neosnovane su pritužbe na policiju. Policija je dužna da reaguje i mi takve slučajeve proslijedimo tužilaštvu koje poslije odlučuje da li će pokrenuti krivični postupak. Sjećam se da je policija prošle godine u jednom travničkom naselju prilikom rutinske kontrole automobila otkrila u prtljažniku ubijenog medvjeda. Policija je privela dvojicu muškaraca, a istragu je preuzelo Kantonalno tužilaštvo", dodaje Barućija.
Jusuf Zornić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo, tvrdi da policija u ovom kantonu interveniše kada je u pitanju krivolov.
"Kada se dobije dojava o krivolovu, blokiraju se izlazni putevi i traže krivolovci. Ne znam koliko je bilo tih slučajeva, ali ih je bilo", ističe Zornić.
Saša Kunovac, asistent na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i jedan od autora studije "Ugrožene vrste divljači u BiH", tvrdi da danas u lovačkim društvima oko 80 odsto lovaca ne poštuje etičke norme.
Navodi da su u cijeloj BiH divokoza, veliki i mali tetrijeb, medvjed, vuk i ris najugroženije životinje.
Kazna za krivolovce do 20.000 KM" Ugroženi su i srna, kuna zlatica, jarebica, tri vrste orlova i sova buljina. To su sve autohtone vrste. Pretpostavlja se da u BiH najmanje ima risova, oko 60 i to uglavnom na području Igmana. U ratu su istrijebljena ograđena lovišta lopatara, divljih svinja, muflona, a danas i preostalim divljim životinjama prijeti opasnost. Najveća opasnost za životinje je krivolov, zatim zaostale mine iz rata", objašnjava Kunovac.
Dodaje da se srne i divokoze uglavnom love zbog mesa, a medvjedi, vukovi i druge životinje za trofej. "Na legalnom tržištu jedan medvjed, i to samo koža i glava, košta oko 20.000 KM. Ne znam koliko je na crnom tržištu ali se krivolovcima sigurno isplati ubijati ove životinje", ocjenjuje Kunovac. Podsjeća da je 2006. godine u FBiH usvojen kvalitetan Zakon o lovstvu. "Zakon je dobar, ali se ne provodi. Kazne za krivolovce su od 500 KM do 20.000 KM i oduzimanje opreme. Problem je što vlada politika nezamjeranja i lovočuvari nisu u položaju da suzbiju krivolov. Federalni i kantonalni inspektori vrše samo kontrolu nad gazdinstvom i ne mogu pomoći u suzbijanju krivolova. Kada bi se kažnjavalo, bilo bi drugačije. Država bi trebala stimulirati uspješne lovočuvare, a kažnjavati krivolovce", predlaže Saša Kunovac.
On upozorava da će i budući autoput 5c kroz BiH ugroziti divlje životinje. Kaže da je neophodno uraditi zelene prelaze za životinje kako se to radi i u svijetu.
Nema sistema pa "lovi ko hoće i šta hoće"
"Mene su vlasti već kontaktirale kako bi riješile problem zelenih prelaza za krupnu divljač. Ti prelazi predviđeni su kod Kaknja, planine Prenj i na još nekim mjestima. Mislim da bi bilo bolje da se urade tuneli jer ti prelazi opet mogu iskoristiti krivolovci kako bi dočekivali tu divljač", kaže Kunovac.
Vlado Soldo, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, tvrdi da je u Federaciji BiH neophodno što prije proglasiti lovišta i putem natječaja odrediti ko će njima upravljati kako bi se stvorio sistem jer trenutno "lovi ko hoće i šta hoće".
"Vršimo pritisak i na kantone i na federalnu vladu da ustanovimo lovišta u Federaciji BiH koja bi se putem natječaja dodijelila lovačkim društvima ili nekim drugim pravnim licima koja mogu da gospodare lovištima. U Kantonu Livno već su proglašena lovišta. Otvorićemo natječaj za upravljanje tim gazdinstvima. Kada se bude znalo ko je gazda, lakše će se i suzbiti krivolov", objašnjava Soldo, dodavši da će ovo ministarstvo finansijski pomagati održavanje lovišta.
Najavljuje da bi sva lovišta u FBiH trebala biti proglašena u toku ove godine. "Na taj način stimulisaćemo one koji budu upravljali lovištima i ovaj pristup nema alternativu. Sada imamo situaciju da su lovočuvari izloženi prijetnjama", rekao je Soldo.
Kad se bude znalo ko je odgovoran za neko lovište, tvrdi on, biće sve drugačije i tada će i policija biti obavezna da pomogne u suzbijanju krivolova.
Hitno zaštititi ugrožene vrste
Vlado Soldo, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, kaže da se u BiH moraju očuvati bogata staništa autohtonih životinja.
"BiH je poznata po divokozi i medvjedu. Naših divokoza ima u cijeloj Evropi, čak i u Argentini. Njihova staništa su na Čvrsnici i Prenju i te životinje moramo zaštititi, a sada je zaista krajnje vrijeme za to", upozorava Soldo.
U kojem je vijeku BiH po pitanju zaštite i dobrobiti životinja?
Autor: Dragomir Mijić
Društvo za zaštitu životinja NOA - Banja Luka je član WVS (Worldwide Veterinary Service UK) i partner je u radu na zaštiti životinja u regionu a ujedno aktivan učesnik u formiranju etičkih vrijednosti, potrebnih za donošenje kvalitetnog Zakona za zaštitu i dobrobit životinja u BiH.
O ugroženosti životinjskih vrsta u BiH se malo zna u javnosti.
O Izdavanju dokumenta kao što je :
"CRVENA KNJIGA",i o prihvatanju CITES i drugih konvencija koje imaju zaštitnu ulogu i koje su prepreka mnogim nelegalnim radnjama,
krivolovu i organiziranom kriminalu životinjama u BiH.
Nažalost BiH je postala bastion takvim radnjama podržavajući komercijalni lov na zaštićene i ugrožene vrste ptica i životinja .
Nismo zadovoljni postojećim stanjem u području zaštite životinja samom činjenicom da kvalitetnije Zakone o zaštiti životinja imaju već mnoge afričke zemlje koje su pratile evropske standarde o zaštiti životinja. Društvo za zaštitu životinja NOA teži da se kroz aktivnu pomoć zajednici uključimo u svjetske procese i usvojimo napredne evropske standarde i konvencije o zaštiti životinja.
Za postavljene ciljeve trebamo kvalitetnu zakonsku platformu.
Zakona o zaštiti I dobrobiti životinja mora biti usklađen sa zakonima zemalja u okruženju po kvaliteti i obimu nesmije štititi interese ni jednog lobija koji stvara monopol u segmentu zaštite prirodnih
prava i pretvara ih u pravo struke. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je osnovni Zakon i iz njegovih vrijednosti se formiraju i Zakon o lovstvu i Zakon o veterinarstvu što bi humanizovalo i društavo i struku. Neprirodno je da se prvo donose Zakoni o veterinarstvu i lovstvu prije utvrđenih osnova zaštite životinja, utvrđenih Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja.
Vrijednost i primjenjivost Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja zavisi o kvaliteti priprema zakona na BiH nivou koji je u proceduri. Iz tih razloga očekujemo aktivan i odgovoran pristup svih struktura u
RS, BiH da se kroz rad na Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja usvoje I primjene sve poznate humane pravne stavke kao i sva
dosadašnja dostignuća na području zaštite životinja koja su poznata u razvijenim zemljama EU i USA.
Takođe NOA kao član WSPA očekuje od svjetskih asocijacija za zaštitu i dobrobit životinja i njihovih Institucija da prate stanje i kroz svoje organizacije na svjetskom nivou pruže adekvatnu pomoć u
periodu donošenja "Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja" u BiH .
17. novembra Društvo NOA i Banja Luku je posjetio predstavnik WSPA (World Society for the Protection of Animals). Najavljena posjeta je u cilju upoznavanja sa prilikama i uslovima rada Društva NOA Banja Luka . NOA aktivnosti u buduće imaju podršku kroz članstvo i status WSPA London.
Ovako internaciono prihvatanje u svjetsku asocijaciju koja ima članice u 152. zemlje svijet je priznanje Društvu NOA Banja Luka je ujedno i priznanje BiH i RS i doprinos ukupnoj zajednici.
Tradicionalno loš odnos prema prirodi i njenom živom dijelu zahtijeva plan edukacije šire društvene zajednice, koja do sada nije imala izgrađen human odnos u pogledu zaštite životinja. Dosadašnji uglavnom formalan pristup ovoj tematici je rezultirao nizom pogrešnih i čak štetnih odluka i zakona koji su imali karakter intrventne (vatrogasne) mjere, a ne i ugrađena trajna rješenja. Tokom godina problematika u ovom segmentu je toliko eskalirala da je potrebno u što skorije vrijeme usvojiti potpuno nove ne bilo kakve formalne zakone i odluke koje su u skladu sa EU standardima i dekleracijama koje su prihvatile i zamlje u okruženju. Potpuno usklađivanje Zakone o zaštiti životinja sa EU standardima Promijenilo bi pozicije BiH na popisu naj ugroženijih zemalja po pitanju kriminala i šverca florom i faunom po izvještajima UN.
Molimo sve institucije i organizacije da u svome djelovanju podrže stav NOA ukazujući na potrebu promjene zakonske platforme.
Posebno kroz donošenje naj humanijih zakona na području zaštite životinja a sa ciljem humanizacije prostora koji je prošao ratna razaranja zahvaljujući djelomično i ne poštivanju etičkih kodeksa u smislu odnosa prema okolini.
Društvo NOA smatra da ovako važan dokument može da izmjeni i opštu sliku zajednice ako za to postoji volja zakonodavnih i državnih
tijela.
S toga molimo Vladu i sva ministarstva koje imaju uticaja u kreiranju pomenutog zakona i konvencija u BiH da usvoje plan humanizacije prostora BiH i kroz učešće na donošenju Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH .
Napredak naroda mjeri se njegovim odnosom prema životinjama Mahatma Gandi
Društvo NOA Banja Luka poziva na saradnju sve koji osjećaju nepravdu nanetu živim bićima koje je stvorio isti stvoritelj, ma kako se zvao , kao i nas da se javno postave u odbranu i zaštitu od bastijalnog ubijanja i sakaćenja životinje jer svakodnevno stradavaju i trpe stravičnu patnju i bol.
Moderni način života u poslednjih 100 godina je naneo nepopravljive posljedice prirodi i ako se zna da će u narednom desetljeću nestati trećina poznatih vrsta životinja na planeti, imamo moralnu obvezu da djelujemo. Moramo prihvatiti nove oblike ponašanja i prihvatiti:
"Univerzalnu dekleraciju o pravima životinja na svjetskoj razini".
