NASLOVNA O NAMA MATERIJALI VIJESTI ARHIVA GALERIJA LINKOVI KONTAKT

 

WEB SEKCIJA
ZANIMLJIVOSTI
GALERIJA
ZAKONI I AKTI
TEME +
1. Lov
2. Krzno
3. Zatočeništvo


VIJESTI

Zabranjeno nanošenje boli i mučenje životinja. 12.01.2009.

Izvor: Nezavisne novine

Autor: Željko Derajić

Stara  pitalica  domaće politike :" Koka ili jaje"? - po ko zna koji put? Ali  ipak nas raduje da je konačno prihvaćen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH koji ima veliki značaj za  BiH na putu prema EU. Stvorena je zakonska osnova koja nas približava civilizovanom svijetu, a predstoji nam nastojanje za njegovu dosljednu primjenu u praksi.

Klanje životinja bez omamljivanja je zabranjeno kao i napuštanje životinje, te nanošenje boli prilikom dresure. Zabranjeno je i držati divlje životinje osim u zoo-vrtovima, a nije dozvoljeno ni mučiti, ubijati ili ozljeđivati životinje tokom snimanja filmova. Platićete kaznu ukoliko huškate životinju na čovjeka.

Lovci i ribolovci neće smjeti koristiti živu životinju kao mamac za ribolov ili lov. Kažnjivo je poticati rast životinja sa hormonima. Nije dozvoljeno odstranjivati glasnice živini. To su neke od odredbi novih zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.

Borbe bikova, odnosno popularne koride, su prema državnom Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja strogo zabranjene, dok je odredbama novog Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u RS to dozvoljeno.

U RS je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja donesen početkom novembra i stupio je na snagu, dok je zakon na državnom nivou usvojen u drugoj polovini decembra. Nadležni u FBiH kažu da će postupati u okviru državnog zakona.

Nada Rajković, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH, kaže da u entitetu najvjerovatnije neće donositi svoj zakon, već da će poštovati odredbe državnog zakona.

"Podržavam donošenje državnog zakona, jer će on konačno da uredi ovu oblast zaštite životinja. Doprinijeće i povećanju zdrastvene bezbijednosti građana, jer će zabraniti individualno klanje životinja kao što je to u zamljama EU. Time će se smanjiti i rizik od raznih oboljenja", objašnjava Rajkovićeva.

Individualno klanje životinja u prelaznom periodu

Ramila Čojo, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, smatra da se oba zakon u suštini ne razlikuju, jer imaju za cilj da usklade uslove života životinja sa njihovim potrebama.

Prema opštim odredbama ovih zakona njima se uređuje odnos ljudi prema životinjama. Ljudi će biti odgovorni za zdravlje životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštita životinja za vrijeme ubijanja i klanja. Odgovaraće za nepropisno držanje kućnih ljubimaca kao i neovlašteno laboratorijsko eksperimentisanje nad životinjama.

Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, navodi da jedan od članova zakona propisuje da životinja smije biti zaklana u klaonicama samo ako je prije toga omamljena na propisan način.

"Sve klaonice će imati obavezu da omame životinju prije klanja i to na mehanički i električni način, kao i plinom. Zakonom u RS zabranjeno je ubijati životinje bez omamljivanje, osim kada je riječ o klanju za potrebe vjerskog obreda, kada je životinja u agoniji ili kada se radi o potrebama za domaćinstvo. Državnim zakonom nije dozvoljeno klati životinje bez omamljivanja za potrebe domaćinstva", kaže Kecman.

Drago Nedić iz Kancelarije za veterinatstvo BiH navodi da je dozvoljno individualno klanje životinja, ali samo u prelaznom periodu koji će trajati nekoliko godina.

"Dok se ne donesu pravilnici i dok zakon ne zaživi ljudi će i dalje moći da kolju životinje u domaćinstvima, ali prema odredbama zakona koji propisuje obavezno omamljivanje životinje prije klanja. Nakon prelaznog perioda biće zabranjeno klanje po domaćinstvima i moraće se obavljati u klaonicama", kaže Nedić.

Dragomir Mijić, predsjednik Udruženja za zaštitu životinja NOA, međutim smatra da je usvojeni zakon u RS samo osnova za stvarnu zaštitu životinja i brigu o njihovoj dobrobiti. Tek nakon donošenja pojedinih pravilnika u narednih šest mjeseci može se očekivati da zakon bude precizniji i jasniji. "Nadamo se da će ovaj zakon uskladiti sa državnim zakonom, ali opet će se ostaviti period u kome će ljudi moći da se iživljavaju nad životinjama kao do sada, što je nedopustivo", tvrdi Mijić.

Po njemu je izuzimanje od obaveze omamljivanja životinja koje se kolju za potrebe domaćinstva, direktno kršenje opštih odredbi ovog zakona u RS i diskriminacija životinja u pravu na smanjenje trpljenja straha i boli u trenutku klanja.

U klaonicama su za novi zakon

"Zakon će se morati dopuniti sa amandmanima koji će spriječiti ljude na selu da kolju životinje kako oni hoće. Poljoprivrednici moraju da znaju da nije samo doveden u pitanje humani postupak prema životinjama, već i zdrastvena sigurnost građana. Seljak danas proizvodi, kolje i prodaje proizvod bez kontrole. Ako se uzme u obzir da se životinje danas hrane sa koncetratima i drugim supstancama, postoji mogućnost neispravnosti mesa, što može dovesti do oboljenja ljudi", kaže Mijić.

Klaonice u RS koje prije klanja životinja ne budu ih omamljivale za to predviđenim sredstvima, biće kažnjene do 12.000 KM, propisano je zakonom u RS.

Kako su nam rekli pojedini vlasnici klaonica, oni već primjenjuju te metode, jer posjeduju savremenu opremu.

Dražen Guzijan, vlasnik mesnice "Pasuskuro" Banjaluka, smatra da bi se trebalo zabraniti svinjokolj u domaćinstvima i sve te poslove prebaciti u klaonice. Ova klaonica već deset godina koristi sistem omamljivanja životinja, jer se time i olakšava posao prilikom klanja.

"Zabranio bih klanje po seoskim domaćinstvima kao što su to uradile zemlje EU, jer bi se time spriječile mogućnosti zaraze koje može uzrokovati neispravno meso i sa kojim se ne postupa higijenski", kaže Guzijan.

Munib Bajrić, vlasnik klaonice "Tulumović" iz Banjaluke, ističe da će se pridržavati zakona koji određuje postupanje sa životinjama na human način. "Svakodnevno u našim klaonicama imamo veterinarskog inspektora koji prati sistem rada od uvoza, istovara, obrade i izvoza gotovog proizvoda", navodi on.

Klaonica pilića PPS iz Srpca od 1982. godine koristi metodu omamljivanja elektrošokovima, robu već izvoze na tržište EU i spremno su dočekali novi zakon.

Sporne koride

Zakonom u RS je dozvoljeno održavanje tradicionalnih korida za koje resorno ministarstvo izda dozvolu, dok je zakonom na državnom nivou ovaj oblik zabave, strogo zabranjen.

"Poštujući i uvažavajući kulturne i društvene događaje kod nas, u RS su dozvoljnje tradicionalne borbe bikova, popularne koride, ali pod uslovbom da je resorno ministarstvo izdalo dozvolu", navodi Čojo.

Velimir Ivanišević, osnivač Udruženja za sprečavanje okrutnosti nad životinjama SOS Sarajevo, zadovoljan je usvojenim zakonima u onim okvirima u kojima su oni jasni i sa ciljem usklađivanja zakona sa zapadnoevropskim zemljema, ali kategorično je protiv korida i drugih vidova mučenja životinja.

"Pa ne mogu se rušiti osnovne odredbe zakona koje zabranjuju mučenje životinja i njihovo huškanje jedne na drugu, a s druge strane dozvoljavati koride. To je besmisleno", smatra Ivanišević.

Nedić navodi da je bilo pokušaja da se i na državnom nivou dozvole koride, ali taj amandman je odbijen. On se takođe ne slaže sa zakonom u RS koji dozvoljava ovaj vid borbe životinja.

"Koride su zabranjene. Kao i borbe pjetlova ili pasa. Nadam se da će to u narednom periodu biti ispravljeno", dodaje Nedić.

On ističe da je zabranjeno i održavati takmičenja konja u povlačenju trupaca, popularne štraparijade.

Zakonom je zabranjeno bolno potkivanje kopitara, odstranjivanje kandži mačkama, polno zloupotrebljavanje životinja. Takođe, ne smije se pojesti životinja koja je kućni ljubimac.

"Narod će opet platiti"

Za nepoštivanje zakona u RS su propisane kazne od 200 KM do maksimalnih 12.000 KM, a zakonom BiH propisane su kazne od 200 do 200.000 KM.

"Pravna lica koja budu uhvaćena da se ne pridržavaju člana zakona koji propisuje omamljivanje životinje prije klanja biće kažnjeni kaznom od 200 do 6.000 KM. Fizička lica koja inspekcija zateknu da ne postupaju po zakonu o načinu klanju životinja platiće kaznu od 100 do 1000 KM", navodi Bojan Kecman.

Za isto kršenje zakona na nivou BiH pravna lica će platiti kaznu od 200 do 200.000 KM.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, smatra da su zakoni dobri, ali većinu novonastalih obaveza koji proisteknu iz zakona moraće platiti poljoprivrednici.

"Drago nam je da se i dalje smije klati za potrebe domaćinstava, ali moram reći da sam nezadovoljan što će to pravilnikom vjerovatno biti ukinuto. Zabranom klanja po domaćinstvima, prije svega, ubija se duh tradicije. Svi smo mi naučili za Božić ili Kurban-bajram da zakoljemo bravče i da sa porodicom dočekamo paraznike. Ovako će se pored usluge klanja, morati plaćati usluge pecane, transporta životinje do klaonice i drugi troškovi. To nas navodi na zaključak da će narod opet sve to da plati", ističe Usorac.

Vinko Šikanjić iz čelinačkog sela Branešci još nije čuo za zakon, ali je podržao njegovo donošenje, jer je o njegovim efektima čuo na zapadu.

"Mislim da će to biti dobro iz nekoliko razloga. Prvi je higijenski razlog, jer će sve da se radi pod kontrolom veterinara. Ukoliko budemo morali da plaćamo, ne preostaje nam ništa drugo. Ali, nadamo se da će onda naši proizvodi biti konkurentni, kako bi nesmetano mogli da se izvoze u druge zemlje", kaže Šikanjić.

Dragutin Čavić, poljoprivrednik iz banjalučkog naselja Drakulić, nezadovoljan je zakonom, jer on nameće nove finansijske dadžbine.

"Ali, ima to i pozitivnih stvari posebno što se tiče zdravlja. Udarile su neke bolesti koje se prenose sa životinja, pa se nadamo da će se time to umanjiti. Podržavam zakon da životinje treba ubijati na human način, jer je i ona živo biće, ali opet će sve po nama poljoprivrednicima", kaže Čavić.

Životinje uvesti u Ustav

On je dodao da je ova organizacija učestovala u kreiranju nacrta zakona na nivou BiH. U narednom periodu će biti aktuelizovana ideja da se životinje uvedu u Ustav, jer je država ta koja treba da se brine o njima.

"Životinje su resursi koji su veoma bitni za zemlju. Mora da se reguliše još nekoliko oblasti, a posebno izvoz i uvoz životinja. Ali, ovaj zakon je osnova za dalji rad", rekao je Ivanišević.

Registracija kućnih ljubimaca

Oni koji imaju mačku ili psa dužni su da registruju svoje kućne ljubimce u roku od sedam dana od sticanja vlasništva u veterinarskoj organizaciji koja vodi registar za svaku pojedinu životinju.

Kućni ljubimci se ne smiju prodavati mlađima od 16 godine i ne smiju se prodavati na pijacama i sajmovima. Prodaja je dozvoljena u trgovinama koji za to imaju uslove. U narednom periodu će biti donijet i pravilnik o transportu životinja. Prema odredbama zakona životinja se ne smije mučiti, tući i transportovati u neuslovnim kavezima i kamionima.

 

INFO NOA

 

NOA KOMENTAR

Koja je "Dobrobit " životinja za klanje?

Iz ovih i ovakvih nazovimo "Dobrobiti" i zaštita  životinja (donjetih na guranje) krv životinja šiklja i šprica na sve strane.Čitaj  i gledaj iz daljeg iz predostrožnosti. Očigledno je da je životinjama uskraćeno osnovno prirodno pravo na život. Životi tih bića  podređeni su  pogrešnom potrošačkom načinu života,u kojem humanost i etika nemaju baš mnogo mjesta. U tom  području  tržišnog poslovanja i trgovačko izvoznih kartela koji su sve prilagodili sticanju profita i novca  poništavajući životinjama njihovo   osnovno pravo na život. Prilagođavanje BiH potencijala, evropskom tržištu kao i zahtjevima  i standardima EU tržišta, BiH je morala donijeti niz zakona koji joj omogoućavaju nesmetano poslovanje po EU standardima - kao uslov. Upravo iz navedenih razloga Zakon koji je trebao biti donijet kao civilizacijski zakon koji potvrđuje etičku zrelost i kulturološki napredak BiH donijet je kao poslovni uslov tržišnog poslovanja i prilagođavanja zahtjevima iz vana uz direktnu finansijsku pomoć  TVINING tima koji je profitno zainteresovan za BiH kapacitete. S obzirom da je u narednom periodu  već najavljena opšta planetarna nestašica hrane koja je sve skuplja i traženija kao roba (profit) za sve veće rastuće stanovništvo planete. Jedna nova Argentina na evropskom kontinentu je svakako dobra investicija za EU.

Da bi sve išlo kako treba u pogledu ispravnosti o porijklu, načinu držanja, hranjenju životinja koje će  sutra završiti kao šnicle na stolovima evropljana BiH je morala potpuno ispoštovati  tražene preduslove poslovanja i donijeti  traženu  regulativu. Ona je u BiH hladno servirana kao nešto humano i napredno pa čak i dobro za životinje jer će od stupanja na snagu novih zakona biti njegovane i klane "stručnije" nego do sada. Veoma utješno za mnoge ali ne i za one koji znaju šta se radi iza zidova tih velkih i kako tvrde  potpuno opremljenih klaonica koje spremno dočekuju zakon. Neki klaoničari čak ističu da već dugi niz godina rade po EU standardima pa im nove zakonske odredbe ne predstavljaju poteškoće u pogledu zahtjeva. Dobrobit I zaštita životinja je kulturološko područje koje mora biti i pravno dislocirano van interesnih struktura i lobija  tako da bi se isključio sukob interesa tih grupacija. Kulturološki zakoni su u resoru ministarstva kulture. S obzirom da BiH nije kao ostale zemlje, Dobrobit i zaštitu životinja propisuju oni koji najviše i krše ove kulturološke vrijednosti u cilju  trgovine i izvoza.  
Za sada u BiH  jedinu humano zasnovanu  zaštitu životinjama  pružaju malobrojna Društva za zaštitu životinja uz velike napore jer su u direktnoj suprotnosti sa jakim institucionalnim  lobijima čija je zaštita i dobrobit životinja zasnovana na profitnim osnovama.

Društva za zaštitu životinja bez obzira na svoj loš položaj neće odustati od svojih humanih zahjeva u pogledu zaštite životinja jer imaju etički osnov za razliku od institucionalne zaštite životinja koja ima profitno komercijalni osnov zaštite životinja i  njihove dobrobiti. Ova dva pristupa zaštite životinja  pomalo podsjećaju na borbu Davida i Goliata sa poznatim ishodom.  

Instucionalni pristup  zaštite dozvoljava  oblike usmrćivanja, mučenja, sakaćenja, zanemarivanja životinja u cilju zarade. Zaštiti životinja prilazi se iz potrebe zaštite potrošača i tržišta, životinja je samo objekt i roba bez emocija i potreba koja imaju živa bića. Životinjama se uskraćuje svako pravo na živo i emocije. Rastuće potrebe tržišta za mesom životinje pretvara u deponije hormona i sredstava ubrzanog  rasta što negatino utiče na konačne korisnike mesnih proizvoda. Tako da je sve veći broj današnjih bolesti upravo u direktnoj vezi sa mesnim načinom ishrane. Tako da svi ti silni ubrzani  masakri nad životinjama  poništavaju svaku čovjekovu želju i  pomisao na jedenje mesa koje više i nije meso.Upravo s toga sve više je ljudi koji preferiraju bezmesnu hranu iz etičkih, zdravstvenih i mentalno higijenskih razloga. Nije slučajno rečeno:"Kada bi  klaonice imale prozirne zidove svi bi bili vegetarijanci". 

Nove odredbe zakona svakako da  idu u prilog  registriranih klaoničara jer će im u buduće biti date ovlasti da oni budu ti koji će jedini imati monopol nad klanjem životinja u BiH. Samim tim je za očekivati da njihov rad mora biti pod puno većom i strožom kontrolom nego do sada, kao i način postupanja sa bićima "predodređenima" za masovno uništenje radi mesnog načina ishrane koji  je svakim danom sve upitniji u pogledu samoga zdravlja stanovništva.  

Dokument: Dobrobit životinja BiH (institucionalni pristup zaštiti životinja)

Slijede primjeri koji su rezultat institucionalne dobrobiti i zaštite životinja u praksi.

Kad čovjek vidi svu tu "dobrobit" na dijelu, isti tren postaje vegetarijanac do kraja života.

  Dobrobit koja se nudi životinjama!

Postajete li vegetarijanac?

Bez obzira na Vašu  odluku... Pobrinite se ubuduće za  prava životinja na pravi način. To je jedini pravi put.

 

Prava životinja moraju biti zaštićena kao i prava ljudi!

NOA

KALENDAR

© 2006 - 2008 - Design by SM