Akcija spašavanja surog orla Kneževo zaseok sela Živinice 09.07.2010.
Kneževo (Skender) 08.07.2010.
Ovom prilikom ispričaćemo priču o savršenstvu tj. o ptici kojoj nažalost prijeti istrebljenje i na našim prostorima. Naravno, гijеč је o surom orlu vladaru neba, orlu zlatašu ili planinskom orlu. Akcija spašavanja odpočela je danas u prijepodnevnim satima pozivom gospodina Dejana Radoševića iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i Dr.vetmed. Amne Torlakovič iz Skendera (Kneževo)
Ponedjeljak 05.07.2010. sam bila u selu Bastaji i obavljala neke naše veterinarske sitne poslove.Slučajno sam pored tora za kokoši vidjela u traktorskoj korpi zatvotenog orla.Nisam znala koja je vrste,ali sam bila sigurna da nije jastreb,te da su svi orlovi vrlo rijetki.Malo sam popričala sa vlasnikom, imanja o tome kako su ga uhvatili kad im je uletio u kokošinjac.Kažu prije 15-tak dana.Oprezno sam im rekla da je to jako rijetka ptica te da je grijeh držati je zatvorenu ili je ubiti.On je rekao da nije mislio da mu naudi ali ga je zadržao zato da se djeca igraju i da mu dobro čuva kokoši od jastreba i složio se da ga treba pustiti.Čim sam izašla iz tog zaseoka javila sam kolegici šta sam vidjela i zamolila je da mi na internetu nađe nekog koga mogu nazvati i pitati kako da ga oslobodimo.Isti da mi je javila broj tel.ornitologa u Sarajevu gosp.
Kotrošana iz udruzenja Naše ptice.Par sati poslije sam se čula s njim i on me je povezao sa Zavodom za zaštitu kulturnog nasljeđa u BL i Dejanom ,te mi preporučio da nazovem i ornitologa Branislava Gašića.Sve sam ih kontaktirala kao i Gorana Topića u Šipovu,koji se povezao sa stručnjacima iz svijeta na internetu i tražio savjete.Svima je bilo bitno da se dokaže da li je to zaista suri orao,na koga sam ja sumnjala i da se pod hitno mora maknuti iz tog malog prljavog kaveza.To je bio utorak,a u srijedu ujutro sam sa starijim kolegom otišla do kaveza da ga fotografišemo zbog identifikacije vrste,te da vidimo raspoloženje čovjeka koji ga je držao u svom dvorištu.Prije nego smo stigli u selo,javio mi se Dejan iz BL i rekao da i on kreće da ga fotografiše i da dogovorimo puštanje. Nažalost, proveo je u skučenom previše vremena i nije imao snage ni da iskoči iz kaveza a kamoli da poleti. Onda samo kontaktirali vas iz Društva za zaštitu životinja Noa Banjaluka. Nadam da će se naš orao iz Kneževa (Skendera) brzo oporaviti od zatočeništva i povreda te da će hitno dobiti veliku komotnu volijeru u kojoj će mu se oporaviti atrofirana krila te da ćemo uspjeti da ga vratimo u život.
Srdačni pozdravi iz Skendera!
Gospođa Dr.vet.med. Amna Torlaković iz Kneževa prilikom radnih posjeta na svom području uočila je nezavidan položaj zatočenog surog orao koji je prije navodno mjesec dana atakovao ne koke bake Ljubice u zaseoku Bostoji. Tek nakon neizvjesne borbe sa orlom za život koke živičarke koju je Planinski orao napao baka Ljubica je sagledala u šta se upustila.”Tek kada je sve bilo gotovo i kada sam vijela, koliki je to orao, tek tada me uhvatio strah” Sudbina uhvaćenog ranjenog orla u krađi kokoši u planinskim selima bila bi brzo zapečaćena za sva vremena da za njegovu zaštitu i oslobađanje nije se zauzela veterinarka Amna Torlaković. Akcija spašavanja orla je otpočela brzim okupljanjem tima i odabirom potrebnih zaštitnih rukavica,naočala, transportnih kutija i lijekova. 60 min je bilo i previše za pokret u planinske predjele.
Sunčan vedar dan i prirodno zdrav očuvan okoliš plijenio je svojom ljepotom krajolika i ako nam je sva pažnja bile usmjerene na akciju spašavanja planinskog orla. Zdravstveno stanje i uslovi držanja u kojima smo zatekli jedinstveno lijep primjerak trogodišnjeg ranjenog surog orla zahjevalo je hitnu intervenciju naših veterinara iz tima Noa, kao i još brži transport surog orla u uslove vet. ordinacije Dr. Šušića na Laušu , gdje će mu biti pružena sva potrebna pomoć i obrada već poprilično starih i ne saniranih povreda.
Čišćenje i saniranje povreda u ordinaciji “SMS”vet. Lauš tim je odradio u prisustvu g. Mile Lalovića predstavnika Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Stanje po obradi povreda surog orla je neizvjesno , biće praćeno tokom noći i narednih dana pod stalnom vet. kontrolom veterinara Dejana koji je surom orlu obezbjedio adekvatan i miran smještaj u svom domu. Tokom narednih dana po stabiliziranju surom orlu iz Kneževa uradićemo snimanja kosti oba krila, što će uticati na daljnji tok liječenja kao i eventualno potrebne vet. zahvate. U ovom periodu je najvažnije oporaviti surog orla od iscrpljenosti i dovesti ga u kondiciju.Naša očekivanja su da će mo ga ponovno vidjeti kako šestari nebom iznad Kneževa.
Za Noa akciom koordinirao Dr. vet.med Dejan Vujanić
Suri orao (Aquila chrysaetos) je najveća, najsnažnija i najzbijenije građena grabljivica među srodnim vrstama. Suri orao je ne slučajno čest simbol heraldike, orlovi su oličenje čvrstoće, snage i brzine.Tijelo odraslog surog orla је između 80 do 90 cm dužine sa raspon krila do dva metra a i više. Živi u planinama, kao i u vrlo prostranim šumama Evrope i Azije, dolet mu je čak do sjeveroistočne Afrike. Najčešće nastanjuju potpuno nepristupačne stjenovite predjele. Žive u paru sjedinjeni i stalno povezani.Par planinskih orlova žilavo se bori da održi јеdnom odobrano роdručje, pa ga, ako mu to dорuštа obilje područja , ne napušta ni zimi. Orlovski par odlazi svakodnevno u pohode u potrazi za hranom. Mjesto gde su počivali napuštaju kasno po izlasku sunca kružeći na velikoj visini iznad svog područja. Čest plijen su im : zec, jelenčad, jarad, lanad, lisica, jazavac, kunić, vjeverica, krtica, gavran, čavka, svraka, čaplja, kao i pas, mačka, jagnjad pa i neke ribe.Suri orao nevjerovatnom brzinom, čak i do 190 kilometara na sat se obrušava na jednom odabran plijen. Od srednjoevropskih ptica pred njima su sigurne samo grabljivice, lastavice i brze pjevačice, а od sisara samo krupne životinje.Jednako kao što partnerski Iove, zajednički i dijele ulovljeni plijen pri čemu se koriste jakim oštrim kljunovima. Potraga para za hranom traje otprilike do podne a zatim se orlovi vraćaju u bizinu svoga gnezda ili odaberu neko drugo sigurno mesto za odmor.
Suri orao uređuje svoje gnijezdo prilično rano, vеć sredinom ili krajem marta. Tanje grančice čine gornji sloj gnijezda, a središnja plitka udubljenja prekrivena su slojem sitnih grančica, lišajevima i mahovinom.Gnijezdo je obično prečnika između 1,3-2 metra i u njemu obično se nađu dva, a po nekad i tri do četiri hrapava, prljavobijela jaja sa tamnim pjegama. Ženka a nerijetko i mužjak, sjedi na jajima do 45 dana. U gnijezdu planinskog orla vеć prvih danu maja, možete zateći više od dva ptića. Mladi orlići rastu рrilično sporo, po su tek krajem jula sposobni za svoj prvi samostalan let. 0ba roditelja u tom periodu posvećuju mladim orlovima posebnu pažnju i nježnost.U tom periodu mlad i uzgajan suri orao postaje pitom, tako da se može podučiti saradnji za potrebe vlasnika. Po tamnomrkoj, čokoladnomrkoj ili kod nekih primjeraka riđastozlatnoj boji i svijetlijoj glavi, suri orao se razlikuje u letu od orla mišara. Ovi orlovi kao i svi drugi orlovi trajno su zaštićeni zakononima, međutim mnogi ih i danas preziru i iz neznanja najčešće tajno istrebljuju bez milosti. Suri orao iz više razloga nažalost postaje sve rjeđi stanovnik evropskih planina. Vrijeme je da ozbiljnije poradimo na zaštiti ovih već unikatnih primjeraka. Svaki istinski ljubitelj prirode, trebao bi barem malo biti ožalošćen stanjem i ubrzanim izumiranjem surih orlova, jer sve rjeđe i rjeđe bićemo u prilici na nebu iznad našim planinama vidjeti savršenu siluetu gospodara vrleti ptice koje nam svoјim skladom i perfekcijom uvode u djevičansku prirodu planine.
