vijesti

Subota, 03 Juli 2010.
Prije svega malo da se upoznamo sa dresurnim jahanjem ipak je to nešto novo za mnoge doskorašnje konzumente turbo folka, zborova, štraparijada i korida. Naravno ima u tome i nešto zajedničkoga, jeli , konj je konj a čovjek je skoro čovek. Eto nekako isto a potpuno drugačije “svašta nešto”, pa počnimo redom da bi bilo jasnije šta je čija “tradicija” i brate da ne ispadnemo magarci da ne kažem konji pred svijetom. Ovaj put neću o kentaurima i mitskim bićima i ako ih svakim danom srećem sve ćešće šetajući ulicama, trgovima, cvjetnim perivojima i bulevarima grada ,za njih i onako ne vrijede oni smješni saobraćajni znakovi kojima su okitili Banjalučke parkove i zelene površine.

Dresurno jahanje

Treniranje konja nazvano dresura (franc. dresser = izučiti, uspraviti, savladati, dresirati) potječe iz 4.-5. stoljeća od Grka, prvi su počeli cijeniti njenu vrijednost, načela i ljepotu. Grci su započeli treniranje svojih konja s ciljem poboljšanja efikasnosti njihove konjice, ali i da bi postigli umjetnički i zabavan dojam. Najznačajniju uticaj imao je general grčke konjice Xenophon koji je pisao knjige o načelima dresure, proučavao konjsku psihologiju i utemeljio nauku o konjima - hipologiju. Noviji pristup dresuri konja je s početka 1532. godine. Frederisco Grisone osnovao je jahaću akademiju u Napulju gdje je učilo jahati plemiće i kraljeve. Nakon njega Antoine Pluvinell osnovao je sličnu akademiju u Parizu. Uz njih i nekolicinu drugih osnivača sličnih akademija dresura je postajala sve poznatija i zastupljenija, a svoj vrhunac dotiže u vrijeme baroka.

Vrste i škole dresura

Razlikujemo klasičnu i sportsku dresuru. Klasična dresura vuče korjene iz ratničkih igara tj. kada 36 vojnika jahača u 3 grupe jaše na istoj udaljenosti i istim tempom. Cilj ovakvog načina dresiranja konja nije natjecanje već jednostavno uživanje u umjetnosti konjskih mogućnosti uvijek izvedenih uz baletnu muziku. U Europi postoji nekoliko škola klasične dresure: Visoka škola u Herezu, «Crni kadar» u Francuskoj i najpoznatija Španjolska škola jahanja u Beču. Sportska dresura potječe od vojničkog jahanja, cilj je natjecanje, sudjelovanje u dresurnim utakmicama i postizanje što boljih rezultata. Pojedinačna je, a jahač sa svojim konjem može sudjelovati na klupskim, regionalnim, državnim, europskim ili svjetskim natjecanjima. Naravno, da bi se sudjelovalo na svim tim natjecanjima jahač mora imati talent, upornost, strpljenje, interes, sposobnost i, naravno, novac. Svaki dresurni konj mora posjedovati dobar fizički izgled: slobodne kretnje, dobar ritam, elegantan izgled, lijepu glavu na koju se nastavlja lijepi izduženi vrat, te dobre psihičke osobine: temperament, hrabrost, povjerenje u jahača i iskustvo. Mjesec dana prije turnira (utakmice) jahač dobije dresurni program (koji može trajati najduže 8 minuta) po kojem jaše. Turnir se može održavati u zatvorenom prostoru- hali ili na otvorenom- manježu koji može biti travnat ili pješčan. Na natjecanju sudjeluju 3 suca koji ocjenjuju, specifičnim načinom, svakog jahača i konja. Ocjenjuje se čistoća pokreta i kretanje konja, poslušnost i podređenost, te ritam i djelovanje jahača.

Vrste utakmica

Postoji nekoliko vrsta utakmica koje se razlikuju po broju i težini izvedenih dresurnih figura: P utakmica, A utakmica, L utakmica, M utakmica, St. George, Intermediare 1., Intermediare 2., Grand prix i Grand prix special. Svaka utakmica sastoji se od dresurnih elemenata kao što su ravne linije, zavoji, krugovi te nekoliko vrsta primanja- bočna,traver, revers, halfpass, piaffe, pirueta, passage i mnoga druga. Što je utakmica teža traže se i zahtijevniji dresurni elementi, a to su svakako već spomenute vrste primanja. Samo vrsni jahači mogu dostići to savršenstvo. Dresurno jahanje se smatra najskupljim sportom, ali ne i sportom kojim ćete se obogatiti. Naime, jaši se za ime i slavu, a ne za novac. U svijetu je dresurno jahanje vrlo razvijeno i medijski popraćeno. U BiH , ono je apsolutno u fazi uspona i skorog procvata jer postoji veliki broj poklonika, talentiranih jahača, konja sa dobrim predispozicijama i već zabrinjavajući nedostatak kvalitetnih trenera i uređenih površina.

Dresurno jahanje kao što je već pomenuto ima veoma dugu tradiciju iz vremena antičke Grčke. Ova konjičko takmičarska disciplina ne spada u agresivne discipline konjičkog sporta. Prije bi se moglo reći da se radi o umjetnosti saradnje jahača i konja.Neobično nema šta ! Ipak koliko god vam se činilo jednostavnim ne pokušavajte kod svoje kuće ili u komšiluku.” Letva je zakon bila i ostala.”Ma ko je blesav konje učiti baletu? Eno im klada u Driniću i Manjači a nije mane ni onim banjalučkim balvanima. Za razliku od štraparijada i korida, od kojih se i sam Kočić prevrće…a koje su naša kulturološka dika “tradicija”čak u zadnje vrijeme i turistička ponuda za vanzemaljce ovo je nešto novo. Beč i Pariz su nekao malo podaleko, a Manjača i Grmeč a tek Šipovo i Petrovac “ma vide se sa zgrade vlade.” Držimo se mi naše tradicionalne dresurne letve! Konj je konj a čovjek…?

Šipovo ,Petrovac,Prnjavor, Drinić sve jake dresurne škole baleta tako da ni konju nije svejedno gdje će se roditi i školovati. Da bi podržali inicijativu zaljubljenika entuzijasta i prijatelja okupljenih oko Stevana Mijića u njegovoj želji da pokrene zdrave snage konjčkog sporta u Banjaluci Drtuštvo Noa je dalo svoj doprinos ovoj prvoj jedinstvenoj manifestaciji u saradnji sa organizatorima. Dresurno jahanje ima human karakter tokom obuke i programa ne dolazi do povređivanja ili zlostavljanja konja što od jahača zahjeva veliku pažnju kao koncentraciju u samom takmičarskom programu. Na Čokorskim poljima kod Banjaluke svečano je otvoreno drugo kolo Balkanske lige u dresurnom jahanju, na kojem će u dva dana vikenda nastupiti oko 50 takmičara iz BiH, Srbije i Hrvatske sa oko 20 konja u tri starosne kategorije.

Sportsku manifestaciju, koja se prvi put održava u Banjaluci, otvorio je gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović, a tim povodom simbolično su u nebo pušteni bijeli golubovi. Član Organizacionog odbora takmičenja Duško Mazalica rekao je da je najveći značaj ovog događaja vraćanje konjičkog sporta na prostore BiH, ali i Srbije i Hrvatske. Takmičarski dio drugog kola Balkanske lige u dresurnom jahanju odvijao se u dresurnom manježu na pješčanoj podlozi koja je pripremljena po standardima Svjetske konjičke federacije, takmičenje je pratilo pet sudija.

Učesnici takmičenja, čije je prvo kolo održano u Zagrebu, nastupiće odjeveni u frakove sa ciliner šeširima , što banjalučka publika do sada nije imala priliku vidjeti. Proglašenje pobjednika i svečano zatvaranje manifestacije čiji je organizator Konjički klub "Čokorska polja" je sutra u 17.00 časova.

Osim takmičenja u dresurnom jahanju, na Čokorskim poljima tokom oba takmičarska dana organizovan je defile fijakera, izložba radova likovne kolonije crtača pod nazivom "Čovjek i konj". Društvo za zaštitu životinja Noa na info štandu za najmlađe posjetioce manifestacije je priredilo cjelodnevne aktivnosti takmičarskog karaktera.