Piton u noćnom klubu! 30.10.2008.

Izvor: Nezavisne novine

U noćnom klubu "Del Kapo" organizovana je nagradna igra u kojoj pobjeđuje onaj ko se najslobodnije i najhrabrije uslika sa jednim od dva pitona. Da su dvije zmije gotovo redovni gosti ovog kluba potvrdio je jedan od zaposlenih u klubu, koji nije želio da se predstavi.

"Nadležni za izjave su na putu, a te zmije se u klub donose radi atrakcije jednom mjesečno i ne vjerujemo da je to loše ni za zmiju, ni za posjetioce", rekao je radnik "Del Kapa".

Prema riječima jednog od posjetilaca "Del Kapa", osobe koje su se slikale sa pitonom bile su u prilici da osvoje glavnu nagradu, skok s padobranom.

"Veliki broj djevojaka i momaka se slikao sa zmijom i, iskreno, bilo mi je užasno gledati kako tu zmiju vade iz kutije svakih pet minuta i vraćaju je unutra", rekao je on.

Slike gostiju ovog kluba sa zmijama oko vrata postavljene su i na popularnoj internet stranici www.druzi.se.

"Za neupućene građane je važno da znaju da postoji veliki rizik za zdravlje osobe koja ima zmije u kući, a ukoliko se javno prikazuju one mogu da postanu rizik za zdravlje većeg broja ljudi", kazao je Slaven Grbić, magistar veterinarskih nauka.

On je naglasio da su neke od najopasnijih bolesti kojima su pitoni izvor ili prenosilac salmoneloza i tuberkuloza, te bolesti izazvane gram negativnim i anaerobnim bakterijama.

Prema riječima Grbića, najveći je problem što su zmije koje se nalaze u BiH uglavnom ušle neprijavljene u zemlju, a samim tim nisu ni prošle Veterinarsku inspekciju, a ne postoji nikakva evidencija, niti je poznat njihov broj u BiH.

Grbić je objasnio da piton, kao i svaka druga zmija, ne voli dim i da će instinktivno pokušati pobjeći sa mjesta gdje prijeti opasnost.

"Zmije ne čuju, ali im smetaju vibracije. Postoji i opasnost da zmija napadne ukoliko se adekvatno ne hrani jer će istovremeno biti aktivnija i opasnija, te je i rizik za ugriz mnogo veći. Piton nije otrovna zmija, ali bez analize ispirka iz usta i pluća zmije ne možemo biti sigurni da nije potencijalni nosilac bakterija koje prenosi ugrizom", naglasio je Grbić.

Bogdana Mijić, sekretar Društva za zaštitu životinja "Noa", kazala je da je za zmiju neprirodno da se nalazi u nečijem stanu, a kamoli da se nosi u klubove takvog tipa.

"Blago rečeno, to je iživljavanje i mučenje za životinju. Udruženje će sigurno preduzeti nešto povodom ovog slučaja", naglasila je ona.

Nadležni iz Veterinarske inspekcije Banjaluka su nam kazali da će provjeriti informacije o ovom slučaju, te da će tek onda moći da daju izjavu.

Neđeljko Radulović, pomoćnik načelnika Odjeljenja Komunalne policije Banjaluka, kazao je da je u nadležnosti Komunalne policije samo tretiranje domaćih životinja i kućnih ljubimaca, odnosno kontrola toga gdje ih je dozvoljeno držati i pod kojim uslovima.

INFO NOA

ISKORIŠTAVANJE ŽIVOTINJA U SVRHU ZABAVE I STICANJA PROFITA

Autor:  Stella  Zoo

Nažalost,  svjedoci smo, da se u BiH na bezbroj načina vrši teror nad životinjama.
Kao oblik mačo ponašanja sve je prihvaćenije iskorištavanje životinja u svrhu zabave, a konačni cilj je sticanje što većeg profita. Takav brutalan vid zabave je loša kopija rimskih svetkovina iz nekih prošlih vremena, a do sada su se održavale na seoskim vašarima i pod cirkuskim šatorima. Pošto su do danas nepoznate granice ljudskog uma (u zloći naravno) nekome je palo na pamet da je baš zgodno iskoristiti čovjekov prirodni osjećaj neprijatnosti u kontaktu sa gmizavcima.
U prostoru prepunom ljudi u pokretu, duvanskog dima i „dobrih“ vibracija svemoguće audio tehnologije 2 pitona su dobila ulogu da animiraju fobičare da javno preispitaju svoju slabost i da za to budu nagrađeni.
Svu strahotu ovog čina razumiju samo poznavaoci i istinski poštovaoci zmija.

ILEGALNO OD POČETKA DO KRAJA

Putovanje egzotičnih životinja iz zemalja njihovog porijekla počinje uglavnom ilegalno jer su većina ptica, gmizavaca, reptila, riba i sisara „zanimljivih“ deformisanom zapadnjačkom potrošačkom mentalitetu, već odavno ugrožene vrste pa samim tim i zaštićene.
A to podrazumijeva  da je zabranjena trgovina i primjercima koji su uzgojeni u zatočeništvu.
Njihovo ilegalno putovanje započinje u prekomorskim zemljama Australije, Afrike,
Jugoistočne Azije i centralne i južne Amerike.
Otuđene iz svog prirodnog staništa životinje moraju podnositi stravične uslove transporta.
Već do utovara na brod ugine 80% životinja.
Zastrašujuće su metode transporta kojima se služe lovokradice i šverceri :

„Smrtnost životinja prilikom ilegalnog transporta je čak 80 – 90 %“,kaže EU carinik W.Krosse. Kornjače koje su prokrijumčarene iz Kameruna u Kaliforniju bile su tako nabijene u kartonskim kutijama da im je koža tokom puta upila vlastite fekalije i otrovala ih.

Životinje koje prežive sve strahote hvatanja, transporta i smještaja u neadekvatne ilegalne prostore dolaze u ilegalnu prodaju. Kupuju ih neupućeni iz snobizma i samo njima shvatljive „ ljubavi“. Radi nepoznavanja njihovih potreba i nemogućnosti da im obezbijede adekvatane
uslove života i njegu, životinje ugibaju ili ih njihovi imaoci puštaju u prirodu što izaziva nove
probleme u eko sistemu. Poznati su slučajevi napada albino krokodila na radnike u kanalizacijskim cijevima New Yorka ili slučaj pirana u rijeci Temzi u Londonu.Udruženje
za spašavanje reptila procjenjuje da od milion reptila koji se godišnje uvezu u SAD 75 %
ih ugine u toku godine dana, a svega 10 % preživi do dvije godine.Poznati su i slučajevi gdje su životinje zbog neadekvatne prehrane patile od teških deformiteta zglobova i ekstremiteta.
Nerijetko, neželjeni „ ljubimci“ završavaju kao kulinarski specijaliteti u restoranima egzotične ponude.

  
Izdvajanje životinja iz njihovog staništa ugrožava čitave populacije i eko sisteme.
Primjer: Lovokradice u vodama Filipina koriste cijanid  kako bi ošamutili i uhvatili tropske ribe živih boja koje pune akvarije širom svijeta, a time truju život koraljnog grebena.
Kako bi došli do mladunčadi orangutana lovokradice ubijaju majke, mladunčad umjesto da bježi pripija se uz mrtvo tijelo majke.
Ni životinje uzgojene u zatočeništvu ne prolaze ništa bolje.

Ježevi pa čak i medvjedi pod stresom zatočeništva napuštaju ili čak pojedu svoje mlade kako ne bi i oni trpili. 

Usprkos stravičnim gubicima života, krijumčari ne odustaju jer ubiru zaradu.Stručnjaci procjenjuju da ilegalna trgovina egzotičnim životinjama donosi zaradu od 10 milijardi $
godišnje. SAD je vodeće odredište za trgovinu egzotičnim i zaštićenim životinjskim vrstama.
Profit je veći od zarade kod krijumčarenja oružjem, a manji je samo od zarade krijumčarenja droga. Izvještaji procjenjuju da je trgovina reptilima od 1990-tih godina porasla za 2000 %.

Ovaj podatak zastrašuje ne samo Udružanja za zaštitu životinja nego i institucije. Nepredvidiva opasnost je u prenošenju raznih oboljenja i zaraznih bolesti, a time rizik za izbijanje epidemija velikih razmjera.
Iguane i ostali reptili i gmizavci mogu prenijeti bakteriju Salmonelu na ljude. A takvih slučajeva je u SAD-u 90.000 godišnje. Jedan stručnjak za zarazne bolesti iz Minnesotte
testirao je afričkog patuljastog ježa (ljubimca svog sina) i pronašao je 3 vrste salmonele koje do tada nisu bile poznate u toj državi. Papagaji mogu prenijeti potencijalno smrtonosnu
psitakozu, a Newcastlova bolest koja je uništila cijela jata pilića i ostale peradi 70-tih
godina u Ameriku je ušla uz prokrijumčarene južnoameričke papagaje. Širenjem te bolesti u Floridi je uginulo 8000 papagaja. Prijetnja su i kontra procesi, prenošenje ljudskih bolesti na  životinje.Ospice, tuberkuloza, hepatitis A i B su ljudske bolesti  koje mogu napasti primate koji su u kontaktu sa oboljelim ljudima.

NAŠA  BiH  STVARNOST

U trgovinama za kućne ljubimce vlada posvemašnji haos.Vlasnici tih trgovina nemaju ni elementarno znanje o životinjama našeg podneblja koje prodaju, a kamoli o egzotičnim. Zaposlenici ne samo da ništa ne znaju nego se nerijetko i boje životinja o kojima treba svakodnevno da brinu. Ni u jednoj trgovini koja se bavi prodajom egzotičnih životinja nećete dobiti pisani dokument o porijeklu, zdravstvenom stanju i načinu držanja i prehrane.
To je van njihovih mogućnosti, najvažnije je životinju što skuplje prodati pa ko živ ko mrtav.
„ Kupite slatko stvorenje staro mjesec ili dva, a za pola godine, ako poživi, ono je rastrgalo vašu kuću i dobar dio vas !“
Ne želim uvrijediti cijenjene veterinare ali ja ne znam ni za jednog u našoj zemlji koji je stručan u liječenju egzotičnih životinja.
Kako te životinje dospijevaju u BiH?

Ko vodi registar uvezenih životinja u BiH i evidenciju gdje i pod kakvim uslovima one završavaju?
Ko provjerava njihov status zaštićenosti u njihovim zemljama porijekla?
Ko provjerava njihovo fizičko i psihičko zdravstveno stanje ?
Ko na kraju moralno i materijalno odgovara kada dođe do epidemije koju  mogu izazvati  egzote?
NIKO !!!
Ne kupujte u trgovinama ni jednu od životinjskih vrsta pa tako ni egzotične . Životinje nisu predmeti. One imaju osim fizičkih i specifične psihičke potrebe a najljepše su i najzdravije u svom prirodnom staništu.Podržite one koji ulažu napor u spašavanje preostalog životinjskog svijeta i njihovih staništa na planeti Zemlji.
Ako ste zabinuti oko dobrobiti egzotične životinje u vašoj sredini obratite se Veterinarskoj inspekciji koja „sazna“ za slučaj tek kada primi žalbe građana ili novinara kao u slučaju „Pitoni u noćnom klubu“
Posjetite utočišta napuštenih životinja , prepuna pasa i mačaka,koji čekaju siguran dom.

R E Z I M E :
U BiH vlasnici  egzotičnih životinja su skorojevići kojma su do skoro oko kuća skakale domaće životinje : krave,koze,svinje idr.Nove prilike zahtijevaju i novi imidž pa tako u BiH uz kafanu ide živa muzika,živa pevaljka,može i piton,medvjed a i živa velika  mačka .
.Zašto ne ?
Sve iz „ljubavi“.Čudo od ljubavi!
Pa vrijeme je da sagledaju tu svoju  „ljubav“ i da se uloge zamijene.Bilo bi edukativno,za promjenu,da malo ti isti iz ljubavi koju godinu posmatraju svijet kroz rešetke.
 Jer  samo zrno razuma   nas dijeli od naših evolucijskih  srodnika,  bića  koje olako  nazivamo  „životinjama“  što one najčešće nisu .
 To zrno razuma  nedostaje nekima u postupcima  pa teško ugrožavaju  sve vrste bića.
 BiH je među zadnjim zemljama Evrope, gdje je  njihovo brutalno  iskorištavanje u svrhu zabave i zarade još moguće .
 Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH i RS mora biti sveobuhvatan,nedvosmislen i edukativan u smislu da najoštrije sankcioniše prekršioce.Istovremeno BiH mora prihvatiti činjenicu da sve više  treba društva za zaštitu životinja kao i prihvatne rehabilitacione  centre koji će  preuzeti brigu o  životinjama koje su žrtve nasilja.
Ovaj će zakon u budučnosti  više govoriti o nama kao ljudima  i o tome koliko smo civilizaciski prihvatljivi ostatku svijeta.

INFO NOA