Najnoviji izvještaj -Living Planet Report za 2008. godinu međunarodne organizacije za praćenje života na planeti.
Nestanak i izumiranje prijeti:
- četvrtini svih vrsta sisara na planeti,
- osmini svih vrsta ptica na planeti,
- trećini svih vrsta vodozemaca na planeti
- skoro svim biljkama preti potpuni nestanak
Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti vrsta su:
1. Uništavanje staništa
2. Komercijalna eksploatacija (sakupljanje bilja, lov, trgovina životinjama)
3. Posljedice izazvana unošenjem, nedomaćih vrsta
4. Zagađenje
Spori prirodni procesi izumiranje i nastajanje vrsta su normalan proces tokom evolucije.
Ubrzanje procesa uočeno od 1600. godine, a brzina izumiranja se naglo povećala zbog porasta broja stanovnika na planeti pa samim tim i povećanom potrošnjom prirodnih resursa.
Nestanak samo jedne ili više karika u lancu opstanka može uništiti ekosistem što vodi uništenju. Nepopravljiva disharmonija biodiverziteta ima za posljedicu izumiranja preostalih vrsta, uključujući i čovjeka.
Čovječanstvo je direktno ovisno o raznolikosti vrsta i očuvanosti ekosistema kao izvora hrane, vode, vazduha i plodnoga tla. 40% novih ljiekova u medicini su direktno proizvodi prirode biljnog i životinjskog porijekla.
(IUCN) je nevladina organizacija koja je prateći ugrožene vrste ustanovila
UZROCI stanja
1. Uništavanje staništa ljudskom aktivnošću
je prvi najveći razlog izumiranja vrsta. Većina vrsta je idealno prilagođena staništu na kojem živi i u skladu sa staništem je razvila svoje specifične potrebe. Bez trajnog staništa vrsta ne može opstati.
Zagađenje, isušivanje močvarnih zemljišta, sječa i krčenje šuma,širenje gradova, industrija koja se podstiče kupovinom, auto putevi i brane koje
usitnjavaju staništa, su ogroman razloga izumiranja. Smanjivanjem životnog prostora i usitnjavanjem staništa rezultira gubitkom razmjene genetskih veza između podjeljenih jedinki i cijelih vrsta, a samim tim do opadanja njihove genetske raznolikosti što znatno utiče na sposobnost vrsta koje postaju nesposobne za brze promjene i adaptacije u okviru svoje vrste. Većina vrsta iz usitnjenih staništa postala je genetski preslaba da bi održala nastavak opstanka populacije.
Svjetska komercijalna eksploatacija od 1600 . godine, od kada je uočeno ubrzano izumiranje vrsta do danas, poznato je da su mnoge vrste životinja nestale izumrle ili su ugrožene.Komercijalna eksplatacija i industrijalizacija je nanela stravičnu nepopravljivu štetu, Primjer čitave industrije za izlovljavanje kitova, koja je dovela ovu vrstu na sam rub nestanka na planeti. Izlov afričkog crnog nosoroga koji je umalo potpuno izlovljen , samo zbog roga koji je navodno afrodizijak,itd. Takvih zabluda ima u nedogled jer potrošačko društvo se upravo temelji na predrasudama i neznanju. Nebrojeni su primjeri izlovljavanja svega što je živo u cilju preprodaje na svjetskim tržištima: farmacije ,krzna ,kože, hrane, kozmetike, nakita, suvenira, kućnih ljubimaca sve do filmske industrije šou biznisa , zooloških vrtova i zabavnih centara. Novodonešene ubačene vrste. Pojava koja sve više u postojećim ekosistemima izaziva ozbiljno uništavanje domaćih autohtonih vrsta.
Autohtone vrste životinja mogu biti uništene slučajnim ili namjernim unošenjem vrsta koje počinju da se “takmiče” sa domaćim vrstama ili su čak ove njihov plijen. U pravilu domaće vrste nemaju šanse za opstanak u tim relacijama , pa postaju ugrožene a vremenom
brojčano oslabljene potpuno nestaju. Efekti ovakvih djelovanja u prirodi su nepopravljivi,njihovo širenje se ne može više zaustaviti. Primjeri tzv. invazionih vrsta su pre brojni, na našim prostorima jer su po tom pitanju pravljene nevjerovatne greške, uglavnom po pitanju unosa novih vrsta riba i velikog broja invazionih vrsta biljaka.
Onečišćenje prirode je vrlo bitan faktor izumiranja. Toksične kemikalije chlorinatid hydrocarboni, pr.dichlorodiphenyltrichloroethan(DDT) i polychlorinat biphenyl(PCB) su postali sveprisutni zahvaljujući svjetskoj trgovini proizvodnjom nezdrave hrane i načinom njene obrade . Ovi štetni spojevi nalaze se u hrani i truju doslovno sve, a kako je ekosistem cjelina posljedice su očite. Konačni katastrofalan učinak je na vrste koje su pri vrhu lanca ishrane.
Ovi spojevi DDT i PCB djeluju pogubno na promet kalcija, posebno kod ptica, slabeći tvrdoću ljuske jajeta a ujedno remete i razvoj koštanih tkiva mladih ptica. PCB takođe izaziva poremećaje razmnožavanja kod mesoždera.Onečišćenje većine voda i globalno zatopljenje planete već je izbrisalo neke endemske vrste sa lica zemlje. Havarije tankera i posljedice naftnih mrlja uništavaju velika područja ekosisteme, ne samo ribe, ptice i sisare kontaminirajući vode i okolno kopno već i morsko dno na duži niz godina.
Sve podmuklije i sve razornije djelovanje teških metala koji dospjevaju u talog riječnih korita utiče na strukturu riječnog bilja, koje je hrana ribama na taj način ribe postaju sve veća skladišta teških metala a samim tim nisu kako se to često objavljuje zdrava hrana.
Teški metali ostaju prisutni u tijelu više desetina godina izazivajući tihe ali katastrofalne posledice po zdravlje.
Onećišćenja širih razmjera kiselim kišama ,posljedicom zagađenja vazduha,dodatno i ubrzano se ubijaju organizmi u otvorenim vodama kao čitava područja, pretvaraju se u uništena staništa bez prirodne ravnoteže potrebne za opstanak .Ovaj oblik uništavanja šuma je uz zaprašivanja pesticidima u proteklom periodu izazvao velike štete .
BIOLOGIJA OČUVANJA - KONZERVACIJA
Bavi se složenim problemom očuvanja staništa i vrsta.
Cilj je rauzumjeti kakav je čovjekov uticaj na biodiverzitet (raznolikost živog svijeta) osigurati mogući opstanak čoveka koji je neodvojivi pripadajući dio prirode, djelujući na usklađivanju potreba opstanka sa potrebama preostalih oblika života na planeti. Jedan od načina je stvaranje zaštićenih oblasti i koridora koji ih povezuju u cjelinu.
Sve vrste moraju imati sigurno prirodno očuvano, zdravo stanište bez uznemiravanja i negativnih aktivnosti, koje remete procese, da bi opstale kao cjelina u zaštićenim oblastima koja upravo to pružaju.
Međutim postoje vrste sa velikim radijusom kretanja kojima ovaj prostor nije dovoljan. Zbog toga se prave vještački koridori koji povezuju više zaštićenih oblasti u zajedničku cjelinu.
Savjetuje se da koridori i zaštićene oblasti budu omeđene tampon zonama ili prirodnim preprekama, kao izolacioni pojas što bi omogućilo nesmetana kretanja u području konzervacije a istovremeno onemogućilo uznemiravanje vrsta u tako organiziranim i zaštićenim područjima.
S obzirom na stanje na planeti unapređenje konzervacije i edukacija o njenoj potrebi je u ovom času presudna za sve.
Očuvanje opstanka ovisi od svih nas, zato nastavite sa čitanjem naših stranica i znajte da ono što jedino može spasiti svijet su baš one male stvari u navikama ljudi...koje sada i ovdje predlažemo...svima Vama .
Potrošački mentalitet koji ne prihvata osnovno načelo ograničenih resursa planete doveo je do domino efekta, padajućih domina , u ovom slučaju padaju životinjske vrste,jedna za drugom, a jedna od domina smo i mi...sami.
Samo promjenom stava i svješću, nekupovanjem nepotrebnoga , prekidamo ovaj lanac sigurnog samouništenja, jer on ne funkcionira bez Vas. Minimalizacija kupovine je jedini mogući oblik raskida sa dosadašnjim podžavanjem potrošačke globalne histerije koja je dovela u pitanje i sam opstanak čovječanstva.
