Delfinarijumi

Slobodni ili zarobljeni?

U zatočeništvu se može pronaći mnogo različitih vrsta kitova i delfina, no većina njih pripadaju vrsti takozvanih 'dobrih' delfina (Tursiops truncatus). Dolje navedene usporedbe odnose se upravo na njih.

1.

U prirodi se delfini mogu slobodno kretati. Njihova aerodinamično oblikovana tijela prekrivena glatkom kožom omogućavaju im postizanje vrlo visokih brzina i dnevno prelaženje do 65 kilometara. Na površini vode provode tek od 10 do 20 posto svog vremena. Dah mogu držati do 20 minuta i roniti do 500 metara dubine.

U zatočeništvu je pokretljivost delfina ograničena veličinom bazena te slobodno mogu plivati tek nekoliko metara prije nego što se nađu pred zidom ili ogradom. Delfini u zatočeništvu mnogo vremena provode plivajući u krug ili nepokretno plutajući na površini vode.

2.

U prirodi delfini žive u društvu delfina svoje vrste te se kreću u velikim grupama, takozvanim jatima. Neka se jata sastoje samo od ženki i njihovih potomaka, neka pak od mladih mužjaka koji napuštaju majčino jato kada dostignu zrelost i osnivaju vlastita jata. Delfini su vrlo inteligentne i društvene životinje. Pripadnost jatu izuzetno je važna za delfine jer im ono pruža sigurnost, ljubav i društvo. Veze uspostavljene unutar jata mogu potrajati mnogo godina.

U zatočeništvu se delfini zauvijek odvaja od njihovih jata. Prilikom ulova, veze koje su delfini tokom godina stvarali i njegovali naglo se prekidaju. Pritom se različite metode ulova koriste za različite vrste delfina. 'Dobre' delfine najčešće se lovi mrežom i izvlači na palubu broda. Ulov delfina je izuzetno nasilan, te ostavlja posljedice kako na ulovljenom delfine tako i na cijelom jatu koje se odjednom mora nositi s iznenadnim i trajnim gubitkom svog člana.

3.

Odnos između majke i njezinog potomka naintimniji je odnos u zajednici delfina na slobodi. Njih dvoje vrlo su privrženi jedno drugom i često ih se može vidjeti kako zajedno plivaju. Mladi delfini žive s majkama i do pet godina.

U zatočeništvu se mogu pronaći delfini koji su bili ulovljeni vrlo mladi i poslani u razne zabavne parkove. Takvi delfini više nikada neće vidjeti svoje majke ili jata kojima su pripadali.

4.

Na slobodi delfini žive u prirodnoj morskoj vodi.

U zatočeništvu delfini žive u bazenima s umjetnom i hemijiski obrađenom morskom vodom.

5.

U prirodi se delfinii koriste svojim sonarima da bi dobili više informacija o ostalim ribama, koralnim grebenima, grabežljivcima, o svojem prostranom svijetu u okeanu i o drugim delfinima. Delfini se koriste zvukom pri istraživanju svoje okoline, neprestano odašiljući zvučne signale. Takvo korištenje sonara delfinima je važno jednako koliko vid ljudima.

U zatočeništvu delfini mnogo manje koriste svoje sonare. Ne koriste ih u lovu na ribe jer ih ljudi hrane mrtvom ribom u obliku nagrade za obavljene trikove. Sonar ne mogu koristiti ni u istraživanju svoje okoline jer goli cementni bazeni ne skrivaju mnogo zanimljivosti. Ne koriste ga ni u navigaciji, jer ionako nemaju kamo otići. Ova strana života u zatočeništvu ima najgore posljedice na delfine, jer im se onemogućava korištenje njihovog najrazvijenijeg osjetila. Kao da čovjeka tjerate da nosi povez preko očiju cijeli život.

6.

U prirodi delfini mnogo vremena provode zajedno loveći ribu. Delfini imaju visoko sofisticirane načine lova, a ta im aktivnost pomaže ne samo u prehrani već i kao prilika za korištenje svih svojih prirodnih karakteristika: svoje brzine, inteligencije, korištenja sonara te sposobnosti komunikacije i međusobne saradnje.

U zatočeništvu prvo što delfin mora naučiti jest da će osnovnu prehranu, mrtvu ribu, odsad dobijati izravno iz ruke čovjeka. Nikada više neće iskusiti uzbuđenje lova žive ribe.

7.

U prirodi delfinii nauče od svojih majki sve što im je potrebno da bi preživjeli: kako se koristiti sonarom, kako izbjegavati grabežljivce, gdje tražiti hranu, kako loviti ribu. Sve što delfin zna je naučeno ponašanje. Promatranjem i oponašanjem drugih članova jata mladi delfini nauče roniti, skakati, jahati na valovima i komunicirati.

U zatočeništvu se delfine trenira da izvode cirkuske trikove u predstavama i zabavljaju gledalaca. U zatočeništvu delfini za hranu u potpunosti ovise o čovjeku, što njihovim trenerima daje veliku kontrolu nad njima. Treneri ih nauče da će za svaki uspješno izvedeni trik dobiti ribu kao nagradu. Na taj se način uči delfine da hodaju na repu, mašu publici i daju djeci iz publike da se igraju s njima. Takvo obučavanje ima loš utjecaj na delfine jer dok uče kako se igrati loptom i skakati kroz obruč, oni gube sjećanje na svoje prirodno ponašanje.

8.

U prirodi delfini žive u raznovrsnom okruženju oceana. Uživaju u morskim strujama, kretanjima plime, zvukovima oceana i valova te ostalih članova jata. Prirodna kretanja mora i njegovi zvukovi osnovan su dio života delfina.

U zatočeništvu se delfine drži u zabavnim parkovima, koristi u predstavama, izlaže u velikim trgovačkim centrima i putujućim atrakcijama. Mirage Gambling Resort u Las Vegasu također drži delfine. U Švicarskoj centar Connyland drži delfine u diskoteci. Dupine se drži u malenim bazenima unutar zgrada u čitavoj Americi, Kanadi i Europi. Ti delfini nikada više neće iskusiti osnovne užitke prirode: sunčanu svjetlost, kišu, živu ribu, prirodnu morsku vodu. Jedini zvuk koji čuju neobičan je i pretjerano glasan zvuk generatora, vodenih pumpi, disko muzike, zvuk glasova trenera i pljeska publike.

9.

U prirodi je delfinu je jedina granica kopno.

U zatočeništvu delfini se drži u malenim morskim kavezima u zabavnim parkovima širom obale SAD-a: u Dolphin Research Center, Dolphins Plus, Dolphin Connection, Dolphin Cove i Theater of the Sea u Floridi. Ti delfini imaju nešto bolje životne uslove jer ih se drži u prirodnoj morskoj vodi. No niti oni nemaju potpunu slobodu, jer nekoliko puta na dan moraju sudjelovati u predstavama te moraju živjeti u ograničenom i nezanimljivom prostoru, daleko od svojih jata, bez prostora za plivanje i okoline za istraživanje.

Napisala Helene O'Barry

INFO NOA