Nedavno sam dobio na mail dobio govor brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea o internacionalizaciji Amazone kao svjetskog dobra. Govor je ostavio izuzetan dojam na mene i podsjetio me na tekst... ... o Ujedinjenim Narodima koji sam objavio na ovome blogu pred koji tjedan.Za vrijeme debate na jednom američkom sveučilištu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea su studenti pitali za mišljenje o internacionalizaciji Amazone. Američki student je postavio svoje pitanje uz primjedbu da očekuje odgovor jednog humanista, a ne Brazilca.
Evo što mu je na to odgovorio gospodin Cristovam Buarque:
"Naravno, kao Brazilac bi se jednostavno usprotivio internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naše vlade za to bogatstvo, ono je ipak naše.
Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoni, mogao bih zamisliti da Amazona bude internacionalizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazonu, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne rezerve cijelog svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazona. Ali uprkos tome, gospodari naftnih rezervi osjećaju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazona rezerva za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivati Amazonu je isto tako ozbiljno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske rezerve cijelih zemalja.
Prije internacionalizacije Amazone želio bih biti svjedok internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je čuvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo ostaviti da tim kulturnim bogatstvom, isto kao ni s prirodnim bogatstvom Amazone, manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog vremena je jedan japanski milijunaš odlučio da sa sobom sahrani sliku velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku.Dok se odvija naš susret, Ujedinjeni Narodi organiziraju Forum Milenijuma, ali neki predsjednici država su imali poteškoća da stignu na Forum zbog problema na granici Sjedinjenih Država. Mislim dakle da bi New York, sjediste Ujedinjenih nacija, trebalo internacionalizirati. Makar bi Manhatan trebao pripadati cijelom čovječanstvu, kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brasilia, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom povješću bi trebao pripadati cijelom svijetu.
Ako Sjedinjene Drzave hoće internacionalizirati Amazonu zbog toga što je opasno ostaviti ju u rukama Brazilaca, hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih Država, jer su SAD u stanju poslužiti se njime što bi izazvalo razaranja daleko obimnija od požara u Amazoni koji su za žaljenje. U toku rasprava između američkih predsjedničkih kandidata, oni su zastupali internacionalizaciju šumskih rezervi svijeta s tim da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja.Počnimo dakle s tim da upotrijebimo iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslužuje pažnju cijelog svijeta. Daleko više od Amazone. Kad svi rukovodioci svijeta budu postupali sa siromašnom djecom kao sa Ljudskom baštinom, neće ih pustiti da rade umjesto da idu u školu, niti da umiru, kad bi trebala živjeti. Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit ću se da Amazona ostane naša, i samo naša!"
Cristovam Buarque
O Internacijonalizaciji Amazona 2. dio.
Brazil je najavio da će smanjiti stopu uništenja amazonske šume na polovinu u toku narednih deset godina kako bi doprineo borbi protiv globalnog zagrevanja. Prenoseći reči brazilskog ministra zaštite životne sredine Karlosa Minka, Rojters napominje da je to prvi put da je ta južnoamerička država odredila konkretan ekološki cilj, posle višegodišnjih kritika svetske zajednice. Mink je izjavio da je cilj njegove zemlje da do 2018. smanji krčenje najveće svetske prašume na 5.850 kvadratnih kilometara godišnje, što je oko polovine sadašnje stope. "Ovaj plan doprinosi poboljšanju slike Brazila. Tako ćemo imati više moralnog autoriteta u svetu", naveo je Mink.
Uništenje amazonske šume čini Brazil jednim od najvećih svetskih emitera ugljen-dioksida. Neki ekolozi ističu da brazilski plan pokazuje važnu promenu u stavu te države odnosno prelazakl sa okrivljavanja bogatih zemalja do preuzimanja odgovornosti i preduzimanja samostalnih mera, ali kritičari kažu da nije dovoljno ambiciozan i da je prekasno stigao, navodi agencija. Vlasti Brazila su ranije odbijale da usvoje konkretne ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova dok bogate zemlje, koje daju najveći doprinos zagađenju, ne budu ponudile veću pomoć za zaštitu tropskih šuma u državama u razvoju. Norveška je ove godine preduzela potez kojim je pokazala veliko poverenje u vlasti Brazila time što je obećala da će u novi Fond za Amazon uplatiti milijardu dolara u narednih sedam godina, sa ciljem poboljšanja zaštite šuma i primene zakona protiv njihovog uništavanja.
"Sada možemo da usvojimo ciljeve zato što raspolažemo instrumentima za njihovu primenu", rekao je o fondu direktor vladine Uprave za šume Taso Azevedo. Neke zemlje i dalje oklevaju da daju novac u fond, pošto nemaju ulogu u odlučivanju kako će sredstva biti potrošena. Brazilska vlada je prošle nedelje objavila podatak da se deforestacija Amazona povećala 3,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, na gotovo 12.000 kvadratnih kilometara godišnje. To je prvo povećanje u protekle četiri godine, ali je iskrčena površina značajno manja od rekorda iz 2004. od 27.379 kvadratnih kilometara.
