NASLOVNA O NAMA MATERIJALI VIJESTI ARHIVA GALERIJA LINKOVI KONTAKT

 

ZANIMLJIVOSTI
ZANIMLJIVOSTI

Specizam - diskriminacija na osnovi vrste

 
Razmišljate li o oslobađanju, dok promatrate zatočene životinje koje gledate  kroz žice i rešetke? Ptice u volierama i  kavezima, ribe u akvarijima ili ne-ljudska bića poput sisara na lancu ili u skučenom prljavom  boksu?Do kad, samo gledati specizam na djelu? Smatrate li da pčela ili žaba ima manje prava na život i slobodu nego čovjek? Smatrate li da su ljudi superiorni nad svim  drugim bićima tj.nad  životinjama? Pristejete li barem na kratko zamjeniti poziciju? Potpisujete li  specizam?  Ako posjećujete akva parkove - vodene zatvore i zoološke vrtove, idete u cirkuse gdje se izvode predstave  sa životinjama, odjevate se  kožom i krznom , ili jedete meso, jaja ili proizvode od kravljeg mlijeka, vi prakticirate specizam. Zagovarate li „humanije“ klanje pilića ili manje okrutan uzgoj  svinja, vi održavate specizam.“ – Mnogo više i bolje o ovom piše u svojoj knjizi "Specizam" (2004.) američka spisateljica, urednica i borac za  prava životinja Joan Dunayer.

Definiranje specizma

Iako  postoji već godinama  a skovao ga je Richard D. Ryder 1973. god. sam pojam specizam široj  javnosti je  prilično nepoznat. Kao i drugi civilizaciski proskribirani „-izmi“ i specizam upućuje na izvjesnu zadrtost  npr. Seksizam diskriminira žene u odnosu na muškarce u njihovim pravima ili vrijednosti samo na osnovu  roda, rasizam to isto čini prema drugim  rasama u odnosu na vlastitu, specizam predstavlja „propust da se s obzirom na pripadnost vrsti ili karakteristikama  tipičnim  za neku vrstu, bilo kojem svjesnom biću prida jednaka pažnja  i poštovanje“ (J. Dunayer).Jednostavnije rečeno - specizam je diskriminacija na osnovu vrste.Dakle, uzdizanjem  vlastitih, pristranih vrsnih preferencija na razinu ideologije odnosno načela, rađa se specizam. Svako ima pravo na stav da npr. ne voli ovu ili onu vrstu životinja (recimo, zmije ili pauke), a obožava neku drugu (npr. mačke, pse ili delfine), ili da ga ne-ljudske životinje nimalo  ne zanimaju. Ali  pretvaranje  vlastitog pristranog stava u racionalizaciju kojom se nekim ili svim vrstama životinja, uključujući i ljudsku, pridaju vrjednija svojstva a samim tim i  posebna prava kao i položaj u odnosu na ostale, predstavlja izraz specizma. U skladu s tim je apsurdan  i svaki pokušaj rangiranja vrijednosti bilo čijeg  života bilo koje vrste. Oslonac praspecizamu  tražen je najčešće u religiskim  djelima i sadržajima.

Katastrofalno loš položaj u kojem se u većini društava današnjice nalaze ne-ljudske životinje  izraz je specističko ukorijenjenog -tradicionalnog  stava, da su ljudi superiorna vrsta kojoj pripada povlašteni status u odnosu na sve ostale životinjske vrste. Otud proističe  i loša  praksa da se na ne-ljude (druga bića)  gleda samo u smislu  njihove iskoristivosti za ljudske svrhe ili  potrebe – oni su roblje ljudskog društva što je  sramotno za  današnjeg civiliziranog savremanog  čovjeka. Ne-ljude se nevine zatvara.Može ih se klati, peći kuhati, mljeti,oderati im kožu. Ne-ljude je dopušteno prisilno razmnožavati i uzgajati.Rezati im dijelove tijela.Na njima spitivati uboitost  oružja. Ne-ljude se smije nekažnjeno ubijati (osim kad su tuđe  vlasništvo pa se tada i vlasnicima  nanosi materijalna ili emocionalna šteta). Ne-ljude je dopušteno progoniti iz staništa i loviti ih. Ne-ljude se smije tući i maltretirati, primoravati ih na dresuru i izvođenje "zabavnih programa" za ljudsku razonodu.Smije ih se nekažnjeno  polno zlostavljati, čak zarađivati na taj način. Ne-ljude se smije uprezati za težak rad ili koristiti kao pomagalo.  Ne-ljude se smije mučiti, rezati, injektirati hemikalijama,trovati, eksperimentisati  bakterijama i virusima da bi se zadovoljila ljudska radoznalost.Smije se nekažnjeno  uživati u njihovom strahu, patnji,borbama  i svim oblicima mučenja, sadizmu.Smije ih se i klonirati. I to sve legalno i javno bez i malo savjesti. Teror milijarda bića, napaćenih mislećih i osjećajnih individua. Specizam svojim stavom  sve ovo dopušta, samo  jer se  radi  o pripadnicima drugih vrsta. Bez specizma to ne bi bilo moguće.

Ovakav  specistički  stav i praksu prate i podupiru institucije zakonima pravilnicima i propisima  koji samo naizgled, formalno i u naslovu, iskazuju namjeru "štititi ne-ljude od ljudskog zlostavljanja." U stvarnosti, zakoni o „zaštiti“ ili još licemjernije „dobrobiti“ životinja samo ozakonjuju specizam i specističko zlostavljanje u interesu profitnih lobija,veterinarstva, industrije  hrane, odjeće, zabave,lova, nauke,itd.Institucije  tek periferno i samo  prividno po potrebi  iskazuju stvarnu brigu  za patnju životinja i njihov opstanak.Nasuprot tome, nespecistički bi stav i praksa podrazumijevali davanje svih onih temeljnih i primjenjivih prava ne-ljudskim bićima tj.  životinjama koja ljudi zahtijevaju i sami za sebe: prvenstveno prava na život i slobodu. Takođe, sve ono što ne-ljudi proizvode (mlijeko, jaja, med, perje, dlaka...) njihovo je vlasništvo i moralo bi postati neotuđivo, kao i kad je riječ o ljudskom vlasništvu. Isto vrijedi i za ne-ljudske nastambe i staništa.

 

Kao i svaki „-izam“ koji iskazuje zadrtost i specizam proizlazi iz skučenog, neintegralnog pogleda na svijet te kao takav ne uviđa suptilne poveznice fine filigranske veze života i prirode. On stoga stvara praksu koja u konačnici  ugrožava i sam opstanak  ljudske vrste (biocena) - uravnoteženog okoliša. Odustajanje  od specističkog svjetonazora ne predstavlja tek čin benevolentnog iskazivanja brige  prema ne-ljudskim životinjama, već ukazuje na moralnu zrelost stava koji spoznaje neprocjenjivu važnost cjelovitog pristupa življenju i preuzima vlastitu odgovornost za dobrobit trenutno zatočenih  ne-ljudi, za sebe i vlastito zdravlje, boljitak društva u kojem živimo te za planetarni eko-sustav koji bi trebali djeliti sa  svim ostalim vrstama na Zemlji jer naš opstanak je  ovisan o svjesnosti  suživota sa prirodom i bićima koja su specizmom dovedena na rub opstanka.

POGLEDAJ JOŠ:

MOTIVI ČOVJEKOVIH POSTUPANJA PREMA ŽIVOM SVIJETU.

INFO NOA

KALENDAR

© 2006 - 2008 - Design by SM